Mirsad Hadžikadić, predsjednik Platforme za progres koja je od danas zvanično dio Koalicije Država ponovo će biti kandidat za člana Predsjedništva BiH.
Smatra da će na izborima, kao koalicija i on kao kandidat za člana Predsjedništva, proći odlično.
“Zato što je ovo suštinski istinski pokret i mi smo pozvali sve one koji žele dobro BiH, koji mogu da podnesu i prihvate sve ono što smo rekli u manifestu, su dobrodošli, čak i udruženja građanska i pojedinci. Mislim da je jasno naglašeno da se radi o vrijednostima, da je sve do sada bio govor o osobnom dobitku ili na zaštiti etničkih skupina, da do sada skoro pa niko nije govorio iskreno o državi kada se govori o konkretnim akcijama i njihovom djelovanju.
Po kojem zakonu, to ćemo vidjeti. Mi smo jednostavno bili dovoljno hrabri da kažemo mi smo tu i spremni smo da doprinesemo. Ukoliko dođe do izmjena Izbornog zakona koje će odrediti neki drugi način izbora članova Predsjedništva, mi ćemo se povinovati tome i raditi i dalje ka boljitku ove države.
Ali čini mi se da sve ove izmjene izbornih zakona, od početka do danas, vodile su ka tome da se nečija prava ograniče, a ne da neko dobije više prava“, kazao je Hadžikadić za Rezime FTV.
Ističe da je ključno tehnološki unaprijediti izborni proces kao što je elektronsko glasanje ili skeniranje glasačkih listića.
“Mnogi građani nemaju prava niti da budu birani niti da biraju i to treba da se riješi. A sve ovo ostalo, čini mi se da treba vratiti razgovore u državne institucije. Probleme koji postoje treba argumentovati i onda svi zajedno da ih riješimo. Ova država mora da bude država u kojoj će i građani i narodi osjećati da je njihova država i da imaju puna prava.”
Hadžikadić ističe da ih nikada niko nije zvao na pregovore o izmjenama Izbornog zakona.
“Odgovor je uvijek da se radi o parlamentarnim strankama. Ima nešto u čemu se ja ne bih složio u stavu opozicije. Recimo, kada kažu da je elektronsko glasanje tehnički dio promjena Izbornog zakona. Ja se ne slažem.
Ako čovjek sada misli da se njegov ili njen glas ne računa i da zbog toga i ne izlaze na izbore, mislim da imamo veći problem nego samo tehničku izmjenu. Mislim da bi ljudi bili slobodniji u izboru kandidata i da mi ne bismo imali ove koji nameću izmjene Izbornog zakona sada na vlasti niti bi imali korupciju na nivou na kojem imamo. Niti nepotizam, niti lošu privredu, niti ovakav loš odgovor na pitanje covida. Prema tome, po meni elektronsko glasanje nije tehničko pitanje nego suštinsko pitanje budućnosti BiH.”
Smatra da ljudi koji su kreirali problem ne mogu ga riješiti, neće da ga riješe i ne žele da ga riješe.
“Ono gdje imamo problem je insistiranje međunarodne zajednice na nečemu što se zove pragmatizam, a pragmatizam kaže pregovaraj sa onima koji su na vlasti. Čak i tu nisu dosljedni, nego razgovaraju sa čelnicima stranaka umjesto sa parlamentarcima u državnim institucijama. Mislim da je sasvim jasno svima da rješenja neće biti.
Da je ovo jednostavno način da se stvari umire, da se ne uzburka more previše i da idemo i dalje u neizvjesnu budućnost, onako kako smo do nje i došli, a da Evropa eto nema problema.
Ne može se riješiti problem sa ljudima koji su ga kreirali i ne može se razgovarati nigdje izvan državnih institucija i mislim da je očekivanje međunarodne zajednice da će ljudi koji razgovaraju s njima dovesti do rješenja koje će izgraditi progresivnog člana EU. Mislim da je to pogrešno, da oni znaju da je tako, ali da ih njihov pragmatizam ograničava u pogledu budućnosti ove države.”
Kada je riječ o sankcijama smatra da su za njih zreli mnogi političari u BiH, ali i u susjednim državama ali i da sankcije nisu jedino rješenje.
“Mi smo mogli ovo sve izbjeći time što smo napravili kao paket prijem u EU, sve države zajedno ili nijedna. Činjenica da se priča o sankcijama a one ne dolaze znači da se o njima još pregovara i da se tu, na neki način, popušta. Bojim se da ih neće biti ili da će biti mlake. Moje životno iskustvo je pokazalo da se sa tiranima ne može pregovarati.”
O odnosu Hrvatske i Srbije prema BiH smatra da bi, da nema koncepta velike Srbije, velike Hrvatske i velike Albanije, BiH bila mnogo mirnija.
Hadžikadić navodi da su bili razgovori o ujedinjenu opozicije i da ti razgovori često padnu kada ljudi počnu razmišljati o tome ‘gdje sam ja tu’.
“Ne desi se uvijek, ne desi se sa svakim ali je dominantna tema. I onda čovjek vidi jednostavno da, kada ima gdje sam ja tu, onda tu nema države i ja tu nemam interesa. Opozicija je 2022. trebala da izađe kao jedna, ali se to neće desiti. Ne znači da razgovora neće biti, formiranje Koalicije Država nije prekid nego nastavak mogućnosti razgovora ali je ona dovoljno široka za sve one koji žele dobro ovoj državi. Zašto ne tražimo izmjenu Izbornog zakona gdje će biti drugi krug i onda nije važno koliko ima kandidata.”
Smatra da, ako dobijemo elektronsko glasanje, nam ne treba više od dva izborna ciklusa da očistimo državu.
“Bez elektronskog glasanja ili bar skeniranja nema izmjena u BiH jer oni koji su zasjeli na tron ne žele da ga puste i oni broje glasove. Oni određuju ko pobjeđuje. Ne možemo kriviti strance jer ne mogu nam oni dati državu kakvu mi želimo. To samo mi možemo. Mislim da se ozbiljno moramo pozabaviti i problemom našeg istočnog i zapadnog susjeda.”