Kompanija AS Holding danas objedinjuje 17 kompanija, gotovo 2.000 proizvoda i više od 4.000 zaposlenih, sa tendencijom rasta.
Priča je započela 1988. godine sa malom trgovinom, 2003. godine pokrenuta je tvornica šećera, a 2006. i tvornica keksa.
Rusmir Hrvić, direktor AS Holdinga u intervjuu za SEEbiz govori o daljnjim planovima, brendovima AS Holdinga, širenju tržišta.
Kompanije AS Holdinga u prošloj 2020. povećale su izvoz za 11 posto u odnosu na 2019. godinu. Koji brendovi su se posebno istaknuli?
Hrvić: U protekloj godini imali smo veoma dobre rezultate, a brendovi nosioci izvoza bili su: Tuzlanska so, Zlatna Džezva, TOPS, KENT konditorski program, brašno Zlatni puder i Klasova jufka.
Svi ovi proizvodi našli su odlične pozicije na policama trgovina na našim izvoznim tržištima.
Trend do kraja ove 2021.godine je sličan kao i prošle 2020. godine.
Na kojim su tržištima brendovi AS Holdinga prošle godine ostvarili rast? Što biste posebno izdvojili?
Hrvić: Izdvojio bih tržišta regije, prvenstveno mislim na Hrvatsku i Sloveniju.
Tržište Njemačke je imalo ozbiljan rast, a ono sa veoma dobrim rezultatom i ogromnim potencijalom je SAD koje iz godine u godinu bilježi veliki rast.
Zadovoljni smo pozicioniranjem i brojem država u koje izvozimo kao i feedback-om naših tamošnjih potrošača.
Poznato je da je SEEbiz prvi regionalni poslovni portal pa nam je zanimljivo da malo analiziramo regionalna tržišta. Koji od vaših brendova je uspio “osvojiti” primjerice Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju ili Crnu Goru?
Hrvić: Članice AS Holdinga imaju dugogodišnju tradiciju pa je Klasovo brašno, Zlatni Puder, broj jedan u Crnoj Gori.
TOPS je jedan od najprodavanijih konditorskih proizvoda u Hrvatskoj. Tuzlanska so je ubjedljivo prvi izbor Srbije dok je Zlatna Džezva druga najprodavanija kafa u Sloveniji.
Kremni namaz Maza je također pobudio veliki interes na svim našim izvoznim tržištima.
Nedavno ste najavili otvaranje novih tržišta u ovoj i narednim godinama. Koji su vam ciljevi u tom smislu?
Hrvić: Trenutno su u fokusu istočnoevropska tržišta, prvenstveno mislim na Rumuniju i Bugarsku. Tržište Rusije je jedan veliki cilj na kome radimo, ali iziskuje mnogo truda, rada i vremena.
Bliski Istok broji još nekolicinu država u kojima nismo prisutni, a njima možemo ponuditi evropski kvalitet i HALAL certifikat koji ima sve veći značaj, ne samo u toj regiji već i u zapadnoj Europi.
Generalno na svim tržištima, uključujući i domaće, uvijek ima prostora za napredak tako da je jako važno sačuvati pozicije ili ih dodatno osnažiti.
Investicije u Agrokomerc ili brend Maza već djeluju veoma uspješno. Kakvi su planovi u tom smislu?
Hrvić: Na Mazi smo vidjeli da je našem tržištu itekako potreban domaći, kvalitetni brend i da u tom slučaju podrška ne izostaje.
Iza uspješne Mazine priče stoje mjeseci rada i stručni timovi, tako da se trudimo svakom budućem brendu Agrokomerca pristupiti na isti način.
Planovi su da investiramo u opremu, radimo na održavanju i osnaživanju postojećih brendova i ulažemo sve napore u nove proizvode koji će osvojiti tržište.
Nedavno je objavljeno kako program Bosanske kuhinje i vaših brendova koji baštine bh. tradiciju sve više nalaze fanove i potrošače na inozemnim tržištima koji nisu nužno porijeklom s ovih prostora. Kako ste to uspjeli postići?
Hrvić: Kao što neko favorizuje francusku, talijansku ili gastro tradiciju bilo koje druge države, tako ljudi na inozemnim tržištima vole, kupuju i podržavaju tradiciju bh. kuhinje.
Naši proizvodi su oličenje tradicije BiH kad je riječ o okusima, sastojcima i dodacima jelima; somuni, kafa, pite, super, začini… Ino potrošači koji nisu porijeklom s ovim prostora sve češće koriste naše proizvode i recepturu za pravljenje domaćih bh. jela, a vjerujem da je u toj priči najviše presudio kvalitet.
Zanimljivo je da ste na početku pandemije “poveli” članove Uprave u proizvodni pogon kako biste i time poslali poruku radnicima. I vi ste pakovali tjesteninu, prema vlastitim riječima. Jeste li i tim potezom postigli željeni cilj?
Hrvić: Najvažnije je činjenica da smo kod uposlenika iz proizvodnje razbili strah koji je tih dana vladao svugdje u svijetu. Bezbroj neodgovorenih pitanja, neizvjesnost zbog situacije sa nepoznatim virusom…
Radnike je tih dana bilo strah doći na posao, biti u pogonu.
Onog trenutka kad su vidjeli mene i kolege rukovodioce mislim da su prevladali taj osjećaj. Skupa smo radili u službi građana jer smo bili svjesni da ne smijemo zakazati u tako kriznim momentima.
Izuzetno sam ponosan što smo dokazali kako skupa možemo postići mnogo uprkos svim problemima koji nam stanu na put.
Slažete li se s tezom da je ova kriza pomalo i okrenula potrošače domaćim brendovima u segmentu hrane?
Hrvić: Slažem jer smo mi svjedoci toj činjenici. Građani BiH su počeli više cijeniti domaći proizvod i domaće proizvođače i to je ono što nam je godinama unazad nedostajalo.
Vrijeme pandemije je potaklo tu nacionalnu svijest u ljudima, a nama je bilo da ističemo koliko je bitno jačati domaću proizvodnju. Svaki pojedinac direktno utiče na to u kom smijeru će se kretati naša privreda i svi segementi države i društva generalno.
Vispak d.d. Visoko, članica AS Holdinga, i Njemačka razvojna banka DEG – Deutsche Investitions-und Entwicklungsgesellschaft, potpisali su nedavno ugovor o kreditiranju u iznosu od 12,1 milion eura. Kako će se utrošiti ta sredstva i koliko vam znači partnerstvo s tako renonimiranom institucijom kao što je DEG?
Hrvić: Velika nam je to referenca. Mi smo prva i jedina privatna firma iz BiH koja radi sa takvom institucijom i to je dovoljan pokazatelj da su u nama prepoznali vrijednost onoga što radimo.
Izuzetno mi je drago zbog povjerenja koje su stekli u nas. Partnerstvo sa DEG-om nam otvara vrata kod drugih međunarodnih institucija i stvara mogućnosti za nove i veće projekte. Dio kreditnih sredstava će se uložiti u refinansiranje postojećih obaveza, a dio u projekat solarnih panela, automatizacije postojeće proizvodnje i u novu opremu.
Davno ste najavili kako želite biti među pet najvećih proizvođača hrane u jugoistočnoj Evropi. Koliko ste se približili tom strateškom cilju?
Hrvić: To je naša vizija kojoj smo iz godine u godinu bliži. Mnogo toga smo uradili u BiH, na domaćem tržištu kroz akvizicije i organski rast. Jedini ispravan put u ostvarenju te vizije je da se prvo uradi sve što je potrebno u našoj državi, a nakon toga da istupimo sa našim proizvodnim pogonima i regionalno.
Za takvo nešto je potrebno još mnogo posla i izazova, ali sam siguran i vjerujem da ćemo uspjeti.