Foto: Pixabay

Najisplativije je biti porodilja u Kantonu Sarajevo

Ivana, 39-godišnjakinja iz Novog Travnika, u srednjoj Bosni i Hercegovini (BiH), godinu dana nakon što se porodila dobila je jednokratnu naknadu u iznosu od 200 maraka (oko 100 eura).

To je bila jedina podrška koju je kao nezaposlena porodilja primila od vlasti u Srednjobosanskom kantonu, jednom od deset kantona u entitetu Federacija BiH (FBiH).

Ova majka jednogodišnjeg dječaka u evidenciji je kantonalnog biroa za zapošljavanje.

Toj ustanovi obratila se odmah nakon poroda, tragajući za informacijama o pravima koje ima kao nezaposlena porodilja.

Kad sam izašla iz bolnice, otišla sam na Biro i odnijela otpusnicu. Rekli su mi da imam pravo primiti od općine 100 maraka (50 eura). Nakon dva-tri mjeseca dali su mi još sto maraka, jer su se, navodno, propisi izmijenili. To je sve što sam primila“, kaže Ivana za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Iako postoji vrlo malo podataka o tome kako će trudnice i dojilje reagovati na vakcinu protiv COVID-19, strukovne organizacije i pojedini ljekari kažu kako će koristi vrlo vjerovatno biti veća od rizika.

Uz naknadu od 200 maraka, Ivana je imala, kako kaže, “privilegiju” da bude oslobođena redovnog mjesečno javljanja na Biro.

Iznosi porodiljnih naknada u BiH nisu ujednačeni, te ovise o mjestu prebivališta i radnom statusu porodilja.

BiH nema državni zakon koji regulira ovu oblast, nego je to nadležnost nižih nivoa vlasti.

U bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS) na snazi je Zakon o dječjoj zaštiti, dok u FBiH postoje okvirna zakonska rješenja, ali je ova oblast prepuštena kantonima. Svaki od njih ima vlastite propise i različite iznose porodiljnih naknada.

Dijete rođeno u jednom kantonu, nije jednako djetetu rođenom u drugom kantonu. Kantonalna vlast je tako odlučila da naša djeca ne zalužuju više. No, uzmite troškove, evo samo za pelene. Moje dijete je trebalo i posebnu prehranu, a jedna kutija tog adaptiranog mlijeka iznosila je 40 maraka (20 eura)”, ističe Ivana iz Novog Travnika.

Gdje su naknade najviše?

S prebivalištem tek stotinjak kilometara udaljenim od Ivaninog, Adna iz Sarajeva primala je šest mjeseci nakon poroda mjesečnu naknadu od 225 maraka (oko 113 eura).

Adna je, također, nezaposlena i za RSE kaže da su naknade za porodilje izuzetno bitne u vremenu u kojem svi životni troškovi rapidno rastu.

Svjedoci smo negativnog prirodnog priraštaja, a sve zbog finansijskih razloga. Novčana naknada, zaista, pomaže mnogim porodica kojima je to jedini izvor primanja. No, oscilacije po kantonima su vidne i smatram da je nepravedno prema ostalim majkama, najviše djeci. Svakom djetetu i majci treba dati isti znos“, ističe Adna za RSE.

Umjesto 225 maraka, Adna će od ove godine iz budžeta Kantona Sarajevo primati 1.000 maraka (oko 500 eura).

Vlast tog kantona obradovala je krajem decembra prošle godine porodilje viješću da će naknade biti znatno uvećane i da će iznositi 1.000 maraka.

Skupština Kantona Sarajevo usvojila je izmjene i dopune Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom koje predviđaju da ove naknade porodilje primaju godinu dana, bez obzira na njihov radni status.

Za ove potrebe iz budžeta Kantona Sarajevo izdvojen je dodatni iznos od 29 miliona KM (oko 15 miliona eura).

Ovaj potez vlasti u Kantonu Sarajevo ponovo je otvorio diskusiju u bosanskohercegovačkoj javnosti o diskriminaciji i nejednakosti među porodiljama u BiH i potrebi izjednačavanja njihovih prava.

Šta je obećao federalni premijer?

Tek nekoliko dana nakon što je vlast u Kantonu Sarajevo objavila nove iznose naknada za porodilje, oglasio se i premijer entiteta FBiH Fadil Novalić.

On je, pak, obećao da će novim entitetskim zakonom biti izjednačen status porodilja u svim kantonima.

Novalić je 4. januara uputio inicijativu Parlamentu FBiH za hitno usvajanje Prijedloga zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom, koji je u parlamentarnu proceduru uputila entitetska Vlada.

Iako ovaj zakon predviđa pomoć nezaposlenim porodiljama u visini od 30 posto prosječne neto plaće u FBiH, što iznosi oko 300 maraka (oko 150 eura), iz Vlade Federacije tvrde da on daje mogućnost kantonima da porodiljama osiguraju mjesečne naknade po uzoru na Kanton Sarajevo.

To bi, kako je naveo Novalić, trebalo biti omogućeno transferom kantonima iz budžeta FBiH, u iznosu od 200 miliona maraka (oko 100 miliona eura).

Usvajanje tog zakona, kao i ovogodišnjeg federalnog budžeta čiji prijedlog je Vlada, također, poslala u parlamentarnu proceduru koji uključuje i transfer od 200 miliona KM kantonima, osigurat će se izdvajanje sredstava koje će kantoni moći iskoristiti za naknade svim porodiljama, kako ne bi bile diskriminirane u odnosu na majke u Sarajevu“, naveo je Novalić u saopćenju.

Zašto ne vjeruju svi Novaliću?

U ovakav scenarij ne vjeruje Nasiha Pozder, zastupnica Naše stranke, opozicijske partije u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.

Ona sumnja da će Novalićevo obećanje biti ispunjeno, s obzirom na to da njegova vlada, kako kaže, od 2015. godine “nema sluha za inicijative za formiranje porodiljnog fonda u FBiH”.

Da je postojala volja, snaga i znanje do sada bi ovo pitanje bilo riješeno na federalnom nivou, a ne ovako kako se sada pokušava cementiranjem teritorijalne diskriminacije porodilja. Također, dovoljno je pročitati prijedlog zakona, pa da se vidi da on stupa na snagu 12 mjeseci nakon usvajanja, što znači da to neće biti u 2022. godine“, kaže Pozder za RSE.

Ona ocjenjuje da je priča o izjednačavanju primanja porodilja u FBiH “namjerno dezavuisanje građana”, s obzirom na to da se redovne tranše kantonima predstavljaju kao novac za porodilje.

Koliko porodilja prima naknade?

BiH nema precizne statističke podatke o broju porodilja koje primaju naknade.

U publikaciji “Ujednačavanje porodiljnih naknada u BiH”, koju je 2018. objavio Forum lijeve inicijative, procjenjuje se da to pravo ostvaruje približno 35 hiljada žena godišnje.

I za zaposlene porodilje u FBiH variraju naknade za plaće tokom porodiljnog odsustva, koje im se isplaćuju iz kantonalnih budžeta.

Tako u Srednjobosanskom kantonu porodilje dobijaju do 50 posto, a u Livanjskom kantonu 100 posto od prosječne plaće porodilje ostvarene u posljednjih šest mjeseci. Do 2017. godine u Hercegovačko-neretvanskom kantonu nije postojao zakon koji bi regulirao prava porodilja.

Istovremeno, aktualni Zakon o radu FBiH ne obavezuje poslodavce na isplatu razliku plaće tokom porodiljnog odsustva.

Ove odredbe odnose se samo na porodilje koje su zaposlene u realnom sektoru, dok se zaposlenima u državnoj službi iz budžeta isplaćuje puna plaća.

U Brčko distriktu kao zasebnoj administrativnoj jedinici u BiH plaća za vrijeme porodiljskog odsustva ostvaruje se na teret budžeta Brčko distrikta, pod uvjetom da su uplaćivani doprinosi za penzijsko i zdravstveno osiguranje.

Predizborne porodiljne naknade

Jadranka Miličević, izvršna direktorica Fondacije CURE, ističe da nevladin sektor u BiH godinama inicira uklanjanje diskriminacije.

No, za inicijative nije bilo sluha, a Miličević upozorava da se obećanja o povećanju naknada redovno javljaju u izbornim godinama.

U BiH bi u oktobru ove godine trebali biti održani Opći izbori, na kojima će se birati novi sazivi vlasti na nivou države, dva bh. entiteta, te deset kantona.

Znamo da u godinama kada su izbori imamo uvijek velike nade i obećanja za stvari koje se vuke godinama. Sramota je da se o porodiljskim naknadama na ovaj način sad govori, a do danas nije realizovano ništa iako su postojale fenomenalne i konkretni prijedlozi da Federacija BiH brine o porodiljama“, ističe Miličević.

Izborne godine, kako kaže, koriste i načelnici brojnih općina, koji jednokratnim naknadama “kupuju” glasove porodilja.

Umjesto da FBiH pronađe sistemsko rješenje, Miličević ističe da se godinama stvara jaz i nezadovoljstvo među porodiljama u različitim kantonima.

Loše se osjećamo što se pravi diskriminacija. No, ne treba se sad voditi kampanju protiv Kantona Sarajevo. Nemojmo biti zločesti i hajde da bar neko dobije, a da to bude pritisak i za druge“, kaže Miličević za RSE.

Bolja situacija u RS-u

RS zaposlenim porodiljama refundira plaće i doprinose u stopostotnom iznosu tokom porodiljnog odsustva.

Nezaposlene porodilje 12 mjeseci imaju pravo na materinski dodatak.

Anđela iz Banje Luke rodila je dijete krajem prošle godine i kao nezaposlena porodilja predala je zahtjev kako bi dobila materinski dodatak u iznosu od 405 maraka (oko 203 eura) mjesečno.

Uz to je, kako kaže, dobila jednokratnu pomoć od 500 maraka (oko 250 eura), te isti iznos podrške od Grada Banja Luka.

No, i Anđela tvrdi da to ni približno ne može pokriti sve troškove nakon rođenja djeteta.

Nije dovoljno ukoliko imamo u vidu koliko koštaju pelene, dohrana i sva ostala oprema za bebe. Pogotovo jer smo tročlana porodica koja živi na minimalcu. Samo prvi dan kad smo izašli iz bolnice, trebalo nam je 300 maraka (oko 150 eura) da se pripremimo. Za stvari iz apoteke i slično. Kako je tek porodicama koje nemaju nikakva primanja“, ističe Anđela.

Ni iznosi dječjeg doplatka nisu ujednačeni na cijeloj teritoriji BiH. Ovisno o kantonu, visina varira od oko 16 maraka (oko osam eura) u Zeničko-dobojskom kantonu, do 49 maraka (oko 25 eura), koliko iznosi doplatak u Kantonu Sarajevo.

Zapadnohercegovački kanton, na jugu BiH, nema predviđen dječiji doplatak za djecu.

I doplatak samo za socijalno ugrožene

U entitetu RS od ove godine dodatak za djecu iznosi između 97 maraka (oko 49 eura) i 140 maraka (oko 70 eura).

No, ni ove naknade nisu dostupne svima, kao što je to praksa u evropskim zemljama, nego tek ekonomski najugroženijim porodicama s djecom.

Tako postoji imovinski cenzus koji određuje da naknade ne mogu dobiti djeca, ukoliko primanja članova domaćinstva prelaze po 200 maraka mjesečno (oko 100 eura). U pojedinim sredinama i posjedovanje automobila predstavlja kriterij za eliminaciju na ostvarivanje ovog prava.

Prema posljednjem popisu stanovništva u BiH stanuje tri i pol miliona ljudi.

Statistika ukazuje na pad nataliteta. U BiH danas ima gotovo duplo manje novorođenčadi u odnosu na broj umrlih u toku godine.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, tokom prvih devet mjeseci 2021. godine rođeno je 18.733 djece što u odnosu na isti period 2020. godine pokazuje pad broja živorođenih za 3,33 posto.

Loša populacijska politika, također, je jedan od uzroka masovnog iseljavanja, a osobito mladih iz BiH.

Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije, BiH je u 2021. godine napustilo oko 170.000 osoba, a gotovo pola miliona građana je otišlo iz BiH od 2013. godine.

Iz Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija upozoravaju da bi do 2070. u BiH moglo živjeti manje od 1,6 miliona stanovnika.