O tome nazire li se kraj pandemiji, koji soj koronavirusa je trenutno dominantan u Bosni i Hercegovini, možemo li biti zaraženi istovremeno sa više različitih sojeva, ali i koliko trebamo strahovati od flurone za N1 je pojasnio genetičar Damir Marjanović.
Upozorava na rekordne brojeve zaraženih u našoj zemlji – “pogledajte broj hospitaliziranih i onih koji su izgubili bitku – taj broj poručuje da covid 19 nije samo lakša prehlada“.
“Ljudi umiru i od omikrona – sve zavisi od vaše genetske predispozicije i drugih komorbiditeta. Vi trenutno u BiH stvarno ne znate da li je dominantan soj delta, originalni alfa itd. Stanje na terenu pokazuje da omikron počinje dominirati. Ukratako, sve se brže odvija nego ranije. Stvar je i do toga da se ne držimo mjera, ali je problem i u tome što smo Novu godinu slavili u zatvorenim prostorima”, pojašnjava na početku razgovora Marjanović.
Kratko se osvrnuo i na slučaj Novaka Đokovića u Australiji, za koji navodi navodi da ne iznenađuje jer su u ovoj zemlji rigorozni i prema vlastitim građanima, te to nije samo stvar politike nego generalne borbe protiv koronavirusa.
Dok smo mi, sa druge strane, odabrali da budemo poprilično otvorena zemlja, poručuje sagovornik N1, naglasivši kako volimo pribjegavati popularnim odlukama.
Može li se desiti da neki naredni soj bode opasan kao što je korona bila na samome početku?
Upitan o tome šta možemo očekivati od razvoja narednih sojeva, Marjanović pojašnjava matricu ponašanja samog virusa.
“Matrica ponašanja virusa je da pokušava da pronađe optimalnu saradnju sa domaćinom – da omogući domaćinu da živi kako bi on preživio u njemu. Međutim, mutacije se ne dešavaju uvijek ciljano – one nas mogu odvesti ka jednom ili drugom pravcu.
Takve opcije ne smijemo isključiti. Zbog toga imamo dvije krajnosti – s jedne strane su crni brojevi, a sa druge stav da je to malo ozbiljnija prehlada. I ozbiljnija prehalada različito djeluje na različite ljude”, upozorava Marjanović.
Navodi da brojke koje ukazuju da je BiH druga u Evropi po broju umrlih od koronavirusa ne govore samo o virusu ili vakcinaciji, nego i o stanju zdravstvenog sistema.
“Taj podatak Svjetska zdravstvena organizacija često koristi i mimo vanrednog stanja da ukaže na stanje zdravstvenog sistema – a ovdje to nije dobro. Također, stvar je i u našem mentalitetu – mnogi ljudi koji su nam došli u BiH tokom praznika su se iznenadili rekavši da smo mi toliko liberalni po pitanju poštivanja mjera. Vlasti su se odlučile da idu u liberalni koncept i zato ne treba ni iznenaditi što smo drugi po smrtnosti iza Bugarske”, objašnjava genetičar u programu N1.
Evropska agencija za lijekove je izrazila sumnju u vezi sa četvrtom vakcinacijom za opštu populaciju, rekavši da ponovljene doze nisu “održiva” strategija. Marjanović navodi kako ni on ne može zamisliti koncept česte revakcinacije, ali da se booster doza pokazala kao dobro polazno sredstvo u borbi protiv omikrona.
“Ne mogu da zamislim koncept revakcinacije svakih šest mjeseci i ne presuđuje samo titar antitijela u borbi protiv virusa. Tu treba biti jako oprezan, booster doza se pokazala kao dobro polazno sredstvo u borbi protiv omikrona, prvenstveno u Izraelu. Mislim da će se stvari sa vakcinacijom, sa četvrtim, petim i ostalim dozama mijenjati u budućnosti. Mi smo prisiljeni da igramo igre mačke i miša sa virusom, on neće nestati i ništa ga neće odnijeti kao nekom magičnom rukom”, priča Marjanović.
Najbitnije je zadržati poziciju ‘mačke’, govori Marjanović, no kako to uraditi?
“Stalno ćete ga ispitivati. Bitno ga je kontinuirano sekvencionirati, a mi to ne radimo u BiH. Zato i ne znamo koji je soj dominantan. Vi kada znate šta vam je na terenu dominantno – pripremate zdravstveni sistem. Vi sada ne znate da li vam pacijent dolazi sa deltom ili omikronom, a pitajte doktore – reći će vam da je totalno različit koncept liječenja”, upozorava Marjanović na propuste.
Da li je moguće da osoba bude zaražena sa sva soja koronavirusa?
Upitan da li je moguće biti zaražen istovremeno sa nekoliko sojeva, Marjanović navodi da to ne igra veliku ulogu, jer je isti tip virusa, te da se neće time pojačati efekat korone. Potom, osvrće se i na fluronu – istovremenu zarazu gripom i koronavirusom.
“Flurona je tek nedavno opisana, ali ne znači da se nije dešavala i prije. Sjećate se onih izjava da je gripa nestala? Gripa se prenosi na isti način, ali je manje invazivna. Mjerama kojima smo spriječavali koronu smo još lakše spriječili i gripu, pa nije bila tako intenzivna”, objašnjava Marjanović.
Navodi i to da polazne informacije o fluroni pokazuju da ne treba praviti paniku oko te vrste zaraze, piše N1.