Ko je sve odlikovan u Banjoj Luci povodom neustavnog praznika: Dačić, Đurić, Gašić…

Predsjednica manjeg bh. entiteta tzv. Republika Srpska, Željka Cvijanović, odlikovala je “Ordenom Republike Srpske” na lenti predsjednika Skupštine Srbije Ivicu Dačića za rad i izvanredne zasluge u međunarodnoj saradnji i učvršćenju mira, lične rezultate i dostignuća, kao i za doprinos u razvoju sveukupnih odnosa Srbije i Republike Srpske.

“Ordenom zastave Republike Srpske” sa srebrnim vijencem odlikovan je nekadašnji ambasador Slovenije u BiH Tadej Labernik za rad i izvanredne zasluge, kao i za lični doprinos razvoju političkih, kulturnih i duhovnih veza Slovenije i Srpske.

“Ordenom Karađorđeva zvijezda Republike Srpske” prvog reda, za ispoljavanje lične hrabrosti, kao i doprinos u stvaranju i odbrani Republike Srpske, odlikovani su general major Srpske Mićo Grubor i general potpukovnik Vojske Republike Petar Škrbić.

“Ordenom Njegoša drugog reda”, predsjednica Republike Srpske odlikovala je Savez sindikata Republike Srpske, Privredny komory Republike Srpske, Unijy udruženja poslodavaca Republike Srpske, ЈU Muzej Republike Srpske, koji je obilježio je 90 godina rada i postojanja, ЈU Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske, koji obilježava 50 godina postojanja, te Rukometni klub Borac Banjaluka, koji slavi 70 godina postojanja.

“Ordenom Njegoša drugog reda”, za ispoljavanje lične hrabrosti, kao i doprinos u stvaranju i odbrani Republike Srpske odlikovan je general major “Vojske Republike Srpske” Momčilo Prstojević.

“Ordenom Njegoša trećeg reda”, odlikovani su ЈU Službeni glasnik Republike Srpske, koji obilježava 30 godina postojanja, te Košarkaški klub Igokea Aleksandrovac, najuspješniji košarkaški klub u Republici Srpskoj i BiX.

“Ordenom Njegoša trećeg reda” odlikovan je i Marko Đurić, ambasador Srbije u SAD, koji je ranije obavljao dužnost direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju Vlade Srbije.

“Ordenom časti sa zlatnim zracima”, predsjednica Republike Srpske posthumno je odlikovala Zorana Stankovića, general majora, patologa, predsjednika Koordinacionog tijela Vlade Srbije za Bujanovac, Preševo i Medveđu i bivšeg ministra zdravlja i odbrane Republike Srbije.

“Ordenom Krst Milosrđa”, za požrtvovanje, hrabrost i dugogodišnji rad u liječenju pacijenata i veliki doprinos u razvoju zdravstvenog sistema Republike Srpske odlikovani su Milka Јandrić, supspecijalista intenzivne terapije i šefica Odjeljenja intenzivne medicine za oboljele od virusa korona u Klinici intenzivne medicine za nehiruške grane UKC Srpske, Danijel Đekić, supspecijalista endokrinologije UKC-a Srpske, te Nevenka Hadžibašioglu Klepić, 91 – godišnja humanitarka, sarajevski ilegalac u Drugom svjetskom ratu, inženjer, žena velikog srca, sa vizijom i dobrim idejama.

“Medaljom zasluga za narod” odlikovani su Studentski centar “Nikola Tesla” Banjaluka i Košarkaški klub invalida Vrbas.

“Medaljom zasluga za narod” odlikovana je kompletna Republička komisija za sprovođenje referenduma o Danu Republike Srpske – predsjednik Komisije Siniša Karan i članovi Vojislav Gligić, Nedeljko Glamočak, Dragoljub Reljić, Zdenka Gojković, Perica Bundalo, Davor Šešić, Milan Petković i Goran Zmijanjac.

“Medaljom zasluga za narod” odlikovani su i Marinko Umičević, tehnički direktor Fabrike obuće Bema Banjaluka, senator Republike Srpske, osnivač i predsjednik Košarkaškog kluba invalida Vrbas i predsjednik rukometnog Saveza Republike Srpske, zatim vajar Drago Handanović, Vladimir Đukanović, muzejski savjetnik etnologa i predsjednik izvršnog odbora Zavičajnog društva Zmijanje Banjaluka, Dragoslav Šinik, humanitarac i donator iz Gradiške, te Marko Maksimović, teniser iz Doboja.

“Medaljom zasluga za narod” za iskazanu hrabrost prilikom obavljanja dužnosti posthumno su odlikovani pripadnici MUP-a Srpske Slađenko Tubin i Vladimir Vujasinović.

“Zlatnom medaljom za hrabrost” odlikovan je Željko Milić, bivši pripadnik Specijalne policije Istočna Ilidža, borac prve kategorije, koji je u Odbrambeno-otadžbinskom ratu više puta teško ranjavan.

Plaketa “Sveti Stefan” dodijeljena je Košarkaškom klubu Feniks Basket iz Bijeljine koji je, kroz projekat “Svi imaju jednake šanse”, omogućio kontinuirano bavljenje sportom i za djecu sa teškoćama u razvoju.

Plaketa “Sveti Stefan” dodijeljena je i Zoranu Đuriću, tekstopiscu i kompozitoru, Robiju Špiglu, predstavniku jevrejskih udruženja koji je zaslužan za razvijanje i učvršćivanje odnosa jevrejskog i srpskog naroda, Đorđu Periću, mladom virtuozy na harmonici i pobjedniky više od stotinu međunarodnih muzičkih festivala, te davaocima krvi iz Republike Srpske, koji su krv darivali 100 i više puta – Nenadu Grbiću iz Srpca, Predragu Јugoviću iz Gradiške, Slobodanu Maleševiću i Branislavu Vukoviću iz Bijeljine, Mili Blagojeviću iz Zvornika, Milanu Mijatoviću iz Šamca i Milošu Šljiviću iz Pala.

Priznanje u vidu plakete “Sveti Stefan” dobili su i najbonji studenti prvog, drugog i trećeg ciklusa studija, u zemlji i inostranstvu, kao i stipendisti Fonda Dr Milan Јelić:

– Rajko Petrović iz Zvornika, najmlađi doktor nauka u istoriji Fakulteta političkih nauka u Beogradu i stipendista Fonda Dr Milan Јelić – Radmilo Borovina iz Istočnog Sarajeva, stipendista prvog ciklusa Fonda Dr Milan Јelić na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu – Nikola Vidović iz Banjaluke, stipendista prvog ciklusa Fonda Dr Milan Јelić na Ekonomskom fakultetu banjalučkog Univerziteta – Davor Gičevski iz Broda, stipendista prvog ciklusa Fonda Dr Milan Јelić na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci – Ognjen Bosić iz Banjaluke, stipendista prvog ciklusa Fonda Dr Milan Јelić na Hajim školi inženjerskog Univerziteta u Ročesteru – Renato Stopić iz Banjaluke, stipendista prvog ciklusa Fonda Dr Milan Јelić na Amsterdamskom univerzitetskom koledžu – Ana Đokić iz Zvornika, stipendista prvog ciklusa Fonda Dr Milan Јelić na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu – Јovana Papaz iz Istočne Ilidže, stipendista prvog ciklusa Fonda Dr Milan Јelić na Univerzitetu u Kaliforniji – San Dijego – Marjan Marjanović iz Bijeljine, stipendista trećeg ciklusa Fonda Dr Milan Јelić na Bartlet školi planiranja, Univerzitetskog koledža u Londonu i – Alen Đurić iz Banjaluke, stipendista trećeg ciklusa Fonda Dr Milan Јelić na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Parizu.

Učenicima srednjih škola u Republici Srpskoj, osvajačima prvih mjesta na Republičkom takmičenju iz raznih oblasti, dodijenjena je Plaketa “Amblem i zastava Republike Srpske”.

Plakete su dobili osvajači prvog mjesta na Republičkom takmičenju iz matematike – Mihailo Bogdanić, Miloš Stojnić i Nikola Matić – učenii banjalučke Gimnazije, Rastko Stanković iz Foče, Stefan Јosipović i Miodrag Ostojić iz Bijeljine, Staša Grabež iz Mrkonjić Grada i Marko Kojić iz Modriče. Plakete su dobili i osvajači prvog mjesta na Republičkom takmičenju iz fizike Spasoje Kukurić iz Trebinja i Strahinja Prodanović iz Bijeljine. Ovu plaketu dobili su i Tamara Cvjetković iz Gradiške, koja je osvojila prvo mjesto na Republičkom takmičenju iz informatike, Andrej Vukoje iz Bileće, prvi na Republičkom takmičenji recitatora, Lora Tešić i Nikolina Mijatović iz Bratunca, pobjednice Republičkog takmičenja iz istorije, te Maja Milošević iz Banjaluke, pobjednica literarnog konkursa povodom obilježavanja Dana Republike Srpske 2022. godine i Milana Đaković iz Banjaluke, pobjednica likovnog konkursa povodom Dan Republike.

Plaketa “Palata Republike” dodijeljena je učenicima osnovnih škola u Republici Srpskoj, osvajačima prvih mjesta na republičkim takmičenjima – Aleksandri Vukadinović, Milici Blagojević, Andreju Krčmaru, Hristini Babić, Danilu Birčakoviću, Damjanu Uroševiću, Kalini Čuković, Aleksi Ćiriću i Luki Јoldžiću.

Neustavan praznik

Podsjetimo, 9. januar kao Dan Republike Srpske 2015. godine je osporio Ustavni sud Bosne i Hercegovine, odlučujući po apelaciji tadašnjeg člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića.

Zahtjev za mišljenje o tom pitanju Ustavni sud Bosne i Hercegovine je prvo uputio Venecijanskoj komisiji koja je, uz ostalo, ocijenila da je Dan Republike Srpske “utemeljen na istorijskim događajima koji su značajni i važni za samo jedan narod u Republici Srpskoj”.

Ustavni sud se u meritumu osvrnuo na događaje iz 1992, ali je i utvrdio da se 9. januara obilježava i krsna slava Republike Srpske – Sveti arhiđakon Stefan.

Ustavni sud ponovo naglašava da se ovom odlukom ni na koji način ne dovodi u pitanje pravo građana Bosne i Hercegovine pravoslavne vjeroispovijesti (kao ni slično pravo građana bilo koje druge vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini) da slobodno na tradicionalan, odnosno drugi prigodan način obilježavaju svoje praznike, uključujući i slavu Svetog Stefana.

Prema mišljenju Ustavnog suda, takve slobode i prava, a posebno njihova slobodna manifestacija, samo potvrđuju multikonfesionalni i multikulturalni karakter Bosne i Hercegovine kao države i društva. Zbog toga se ovakva odluka Ustavnoga suda u tome kontekstu ne može nikako drukčije razumijevati”, stajalo je u odluci Ustavnog suda.

U septembru 2016. godine održan je referendum u Republici Srpskoj sa pitanjem “Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?”, uprkos mjeri Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojom je Odluka o raspisivanju referenduma obustavljena.

Na osnovu rezultata referenduma, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je u decembru 2016. godine Zakon o Danu Republike u kojem je utvrđeno da se Dan Republike Srpske obilježava 9. januara kao sekularni praznik.

Odlučujući po apelaciji devet delegata Bošnjaka i Hrvata u Vijeću naroda Republike Srpske Ustavni sud Bosne i Hercegovine je ponovo, u martu 2019. odlučivao o Danu Republike Srpske, donoseći odluku po kojoj je sporan član zakona u kojem se navodi “na osnovu potvrđene volje građana Republike Srpske, 9. januar utvrđuje se kao Dan Republike”.

Taj dio zakona, prema mišljenju suda, neustavan je i protivan je Međunarodnoj konvenciji o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i Protokolu uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Sud, međutim, odlukom nije doveo u pitanje postojanje samog praznika, niti pravo Narodne skupštine Republike Srpske da raspiše referendum o tome kojeg datuma će se proslavljati Dan Republike Srpske.

Uprkos upozorenjima dijela međunarodnih predstavnika u Bosni i Hercegovini te Ustavnog suda da je svaki pravni subjekt dužan poštovati odluke Ustavnog suda i njegove stavove i da se svako suprotno ponašanje smatra kršenjem Ustava Bosne i Hercegovine, vlasti u Republici Srpskoj nastavili su s obilježavanjem 9. januara kao “Dana Republike Srpske.”