Širom svijeta danas se održavaju protesti za mir u BiH.
Podršku teritorijalnom integritetu BiH, te oštro protivljenje secesionističkoj politici Milorada Dodika, jučer su iskazali građani u Ženevi i Parizu, a danas su na ulicama i stanovnici brojnih drugih gradova u Evropi i svijetu.
Poziv upravo Evropi i svijetu i da ne dozvoli povratak u devedesete godina danas su uputili i bh državljani koji žive u Švedskoj, a u zahtjevima za mir u BiH pridružili su im se i Šveđani.
Na protestima “Švedska za Bosnu i Hercegovinu“, kao i na svim ostalim skupovima pročitano je i pismo upućeno na adrese svih svjetskih lidera i međunarodnih organizacija.
Otava, Toronto, Oslo, Rim, Beč, Portland, Boston, London sa još četiri grada u Velikoj Britaniji, Štokholm, Malme, Kopenhagen, Sydney, samo su neki su od gradova na čije će ulice izaći Bosanci i Hercegovci, ali i njihovi prijatelji iz gradova u kojima žive.
Stotine ljudi je i na Schuman trgu u Briselu, pored zgrada Vijeća Evrope i Evropske komisije.
Poruka iz Brisela
Hamdija Draganović, član Upravnog odbora organizacije Platform Bosna i Hercegovina s adresom u Briselu, obratio se danas bh. dijaspori koja je u ovom gradu izašla na proteste kako bi pružila podršku Bosni i Hercegovini.
Protesti se ne održavaju samo u Berlinu već u mnogim gradovima širom svijeta, kao i u Sarajevu i Tuzli.
Ipak, u Berlin je stigao veliki broj građana iz Nizozemske, Belgije, Njemačke, Austrije, Francuske, Crne Gore i drugih zemalja, prenosi N1.
“Sve nas pokreće naša ljubav za Bosnu i Hercegovinu i naš patriotizam. Iza nas stoje ostali građani BiH kao i prijatelji naše domovine kojima je stalo do mira i njenog prosperiteta. Mnogi nas u medijima i na društvenim mrežama prozivaju i pitaju ko smo mi i šta želimo.
Naš odgovor je bio i ostat će – mi smo Bosanci i Hercegovci koji smo najčešće silom protjerani i kasnije ekonomski primorani da napustimo našu BiH. Grupa građana BiH koji ne mogu više šutjeti, a inicijator ovih mirnovnih protesta je Suad Pašalić iz Srebrenice koji je preživjeo genocid”, pojasnio je Draganović.
Draganović je istakao da je i on 1992. godine proveo šest mjeseci u koncentracionim logorima Keraterm, Omarska i Manjača te da je uz mnoge njegove sapatnike jasno vidio zlo rata.
“Tada smo bili naivni i bespomoćni i zato smo platili visoku cijenu. U posljednje vrijeme vidim neke stvari koje me podsjećaju na trenutke koji su prethodili ratovima u regiji i agresiji na našu domovinu.
To su loša ekonomska situacija, sve veće nastojanje da se probude podjele naroda u BiH, zli jezici koji dolaze iz vladajućih struktura iz RS, šutnja i na neki način saučesništvo nekih drugih politika i političara u BiH, zveckanja oružjem i secesija BiH.
To nam je bila lekcija koju sam mislio da smo 90-ih godina naučili i da će nas ona osvijestiti i zbližiti, ali oni koji su imali sreće preživjeti rastjerani su po cijelom svijetu i većina nas se uspavala i zaboravila šta se sve može desiti i da se historija vrlo lako može ponoviti”, naglasio je.
Poručio je da nije puno tražiti da se održi mir i država Bosna i Hercegovina.
“Nije puno tražiti da djeca imaju lijepo djetinjstvo, a da se njihovi roditelji samo brinu o tome gdje da idu sa svojom djecom na godišnji odmor, a ne kako da idu.
I zato s ovog mjesta imamo nekoliko poruka prva je našim građanima da se probude i sjete lekcija iz prošlosti koje su nas dovele ovdje, zatim, političarima koji rade protiv BiH – budite svjesni da vam neće proći, ne damo BiH, ima mjesta za sve.
Političarima u EU – ne potcjenjujte BiH i ne zaboravite da je i ona Evropa i da su Bosanci i Hercegovci dio Evrope. U EU ćete biti bh. kulturom kada jednog dana budemo dio vas”, poručio je Draganović dok su prisutni uzvikivali “Bosna” kao i to “da je uvijek bilo i da će je biti”.