Foto: Pixabay

Šest naučnih otkrića koja su obilježila prošlu godinu: Od najniže gravitacije do najstarijeg životinjskog DNK

Protekla godina bila je godina mnogih istraživanja i znanstvenih otkrića, a donijela nam je raznovrsne spoznaje, od supermasivne crne rupe pa do DNK iz zuba milion godina starog mamuta.

Akademski časopis Science News kreirao je listu od šest znanstvenih otkrića koja su obilježila 2021. godinu i to:

1. Najstarija supermasivna crna rupa

Prije više od 13 milijardi godina, kada je svemir bio star samo 670 miliona godina, nastala je ova crna rupa.

S masom od 1,6 milijardi Sunca, novootkrivena supermasivna crna rupa J0313-1806 dvostruko je teža i 20 miliona godina starija od prethodnog rekordera za najstariju poznatu crnu rupu.

Ova drevna supermasivna crna rupa je toliko velika da dovodi u pitanje tezu o tome kako su se crne rupe formirale u prošlosti.

2. Najniža izmjerena gravitacija

Prema Isaacu Newtonu i Albertu Einsteinu, svaki objekat koji ima masu, također proizvodi i gravitaciju, čak i ako je jedva primjetna.

Naučnici su sada izmjerili gravitaciju zlatne kugle široke dva milimetra i težine oko 90 miligrama – najmanjeg objekta kojem je ikada izmjerena gravitacijska sila.

Malena kuglica je otkrila da se gravitacija ponaša očekivano, čak i kad je riječ o vrlo maloj masi.

Ipak, naučnici još uvijek žele testirati kako se gravitacija ponaša na još nižoj kvantnoj skali, gdje se mogu primijeniti drugačija pravila fizike.

3. Najstarija životinja koja je imala palčeve

Pterosaur star 160 miliona godina, koji je dobio nadimak Monkeydactyl, postao je najstarija poznata životinja koja je imala plačeve.

Ovaj leteći reptil, službenog naziva Kunpengopterus antipollicatus, svoje je plačeve najvjerojatnije koristio za penjanje po drveću na području današnje sjeveroistočne Kine.

Uz to, naučnici smatraju da su mu palčevi koristili i pri hvatanju kukaca i druge vrste plijena.

4. Crna rupa koja guta zvijezdu

Naučnici su prvi put uspjeli vidjeti kako crna rupa guta neutronsku zvijezdu, odnosno ostatke mrtve supergigantske zvijezde.

Astronomi su taj događaj otkrili mjerenjem gravitacijskih valova koji su proizašli iz sudara dva objekta koji su doprli do Zemlje.

Svi prethodno identificirani izvori ovih valova u prostoru i vremenu sastojali su se od sudara dva slična objekta, kao što su dvije neutronske zvijezde ili dvije crne rupe.

5. Najstarija pronađena životinjska DNK

Zub sibirskog mamuta koji je živio prije više od milion godina ponudio je najstariju životinjsku DNK ikada.

Prethodni rekorder bio je 700.000 godina star fosilizirani konj.

Naučnici pretpostavljaju da ovo otkriće predstavlja vremenski maksimum koliko dugo DNK može opstati.

Geni mamuta sugeriraju da je pripadao do sada nepoznatoj vrsti.

6. Otkriven najveći postotak DNK Denisovskog čovjeka kod filipinskog plemena

Tajanstvena skupina hominida poznata kao Denisovci je davno izumrla, ali ne bez traga.

Genetska analiza pokazala je da autohtono pleme Ayta Magbukon na Filipinima u svojoj DNK ima oko pet posto DNK Denisovaca.

To je najviši nivo denisovskog porijekla koja je ikad pronađena na svijetu.

Istraživači koriste ove rezultate kako bi, zajedno s genetskim tragovima iz drugih skupina koje nose denisovsku DNK, pratili kretanje Denisovaca kroz jugoistočnu Aziju, Papuu Novu Gvineju i Australiju.