Skupština Kantona Sarajevo u martu 2021. godine proglasila je 6. februar – Danom borbe protiv vršnjačkog nasilja u Kantonu Sarajevo, s ciljem sjećanja na Denisa Mrnjavca, koji je ubijen prije 14 godina na taj dan u tramvaju, dok se vraćao kući iz škole.
Ministarstvo za odgoj i obrazovanje KS, u saradnji sa školama, tokom ovog mjeseca provodi aktivosti usmjerne na podizanje svijesti o štetnosti nasilničkog ponašanja.
Ministarstvo je pozvalo škole da u periodu od 7. do 18. februara sa učenicima svih uzrasta osnovnih i srednjih škola realiziraju teme i sadržaje koji su u funkciji prevencije vršnjačkog nasilja.
U januaru je Ministarstvo za odgoj i obrazovanje realiziralo sesiju profesionalnog razvoja za direktore srednjih škola, a sve s ciljem najave sistemskog praćenja i podrške učenicima u riziku, kako bi se pravovremeno prepoznali nepoželjni oblici ponašanja.
U realizaciji sadržaja tokom februara škole mogu koristiti listu dostupnih resursa koje je 2021. godine pripremilo ovo resorno ministarstvo.
Navedeni resursi ažurirani su novim sadržajima početkom ove godine.
Također, osnovne i srednje škole Kantona Sarajevo će na zahtjev Ministarstva realizirati Dan sigurnijeg interneta, u saradnji sa Centrom za sigurni internet.
Dan sigurnijeg interneta 2022. godine u svijetu će i ovaj put biti obilježen 8. februara, pod sloganom „Zajedno za bolji internet“ (“Together for a better internet”).
Kao i prethodne školske godine, osnovne i srednje škole Kantona Sarajevo će obilježiti i Međunarodni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja “Dan ružičastih majica“, koji se obilježava zadnje srijede u februaru, prema čemu će ove godine biti obilježen 23. februara.
“Dan ružičastih majica“ je prilika da se na prikladan način učenicima skrene pažnja na probleme, uzroke i implikacije vršnjačkog nasilja.
Kako je kazala ministrica Naida Hota-Muminović školske zajednice moraju biti biti mjesta sa nultom stopom tolerancije na nasilje.
“U saradnji sa školama Ministarstvo posebnu pažnju posvećuje sigurnosti učenika. Naše školske zajednice moraju biti mjesta sa nultom stopom tolerancije na nasilje.
U školama učenici provode veliki dio vremena, a naši nastavnici i stručni saradnici trebaju prepoznati određene rizike za dijete u porodičnoj ili školskoj sredini, te mu osigurati stručnu podršku i brigu.
Učenici moraju znati u kojim se oblicima nasilje pojavljuje, biti naučeni kako da prepoznaju nasilje, da na vrijeme reaguju u slučaju da primjete nasilje ili su žrtva nasilja, a škole i drugi referalni mehanizmi u zajednici su u obavezi da pomognu djetetu u riziku. To je najbolji način kreiranja sigurnog i inkluzivnog društva u budućnosti.
To je dugoročno gledano i ušteda u budžetu, jer svaki problem koji se ne pojavi daje šansu razvojnim i održivim temama i aktivnostima“, navodi ministrica Naida Hota-Muminović.