Foto: Pexels

Upućena inicijativa za uvođenje diferencirane maloprodajne marže na lijekove, šta to znači?

Udruženje Misli dobro uputilo je inicijativu entitetskim vladama i nadležnim ministarstvima zdravlja za uvođenje diferencirane maloprodajne marže na lijekove.

Usvajanjem ove inicijative u značajnoj mjeri došlo bi do pojeftinjenja lijekova u Bosni i Hercegovini posebno onih skupljih, s obzirom da diferencirana marža koja već postoji u Srbiji i Hrvatskoj podrazumijeva da što je cijena lijeka veća, ta marža je niža.

Prema prijedlogu Udruženja Misli dobro najviša maloprodajna marža na lijekove do 5 KM iznosila bi 25 posto, na lijekove čija je cijena od 5 do 10 KM maksimalna marža iznosila bi 20 posto.

Na lijekove čija je cijena od 10 do 30 KM marža bi mogla biti najviše 15 posto.

Inicijativa Udruženja Misli dobro podrazumijeva da maksimalna maloprodajna marža na lijekove čija je cijena između 30 i 130 KM može biti deset posto dok za lijekove iznad 130 KM maksimalna marža može iznositi najviše do 20 KM.

Također, usvajanjem ove inicijative ukinula bi se i tzv. “farmaceutska usluga“ jer njome je definisano da na lijekove koji se finansiraju iz fondova zdravstvenog osiguranja maksimalna maloprodajna marža može iznositi 12 posto.

Trenutno, fondovi zdravstvenog osiguranja plaćaju tzv ‘farmaceutsku uslugu’ koja zavisno od entiteta i kantona iznosi od 1 KM do čak 1,95 KM.

U praksi to znači da fondovi zdravstvenog osiguranja apotekama za svaki lijek izdat na recept i na teret fonda, umjesto marže, plaćaju tu ‘farmaceutsku uslugu’ po osnovu čega se iz fondova u apoteke sliju desetine miliona KM“, rekli su u Udruženju Misli dobro.

U ovom Udruženju naglašavaju da se inicijativom koju su uputili, ne traži ništa što već ne postoji u regionu, tačnije u Hrvatskoj i Srbiji gdje su marže takođe diferencirane i gdje građani plaćaju niže cijene lijekove, posebno onih skupljih.

Na tržištu lijekova u Bosni i Hercegovini, dodaju, vlada haos, što očigledno odgovara pojedincima posebno veletrgovcima i maloprodajnim lancima apoteka.

Neko, tačnije vlasti su im omogućile da rade to što rade, a posljedica toga je da građani BiH plaćaju najviše cijene lijekova u regionu.

Kakvo je stanje na tržištu lijekova možda najbolje pokazuje podatak da je maksimalna maloprodajna marža u Republici Srpskoj na lijekove 18 posto, a u Federaciji BiH čak 25 posto. Za tržište koje se predstavlja kao jedinstveno i koje funkcioniše na istom ekonomskom prostoru to nije normalno“, smatraju u Udruženju Misli dobro.

Podsjećanja radi, Udruženje Misli dobro izradilo je analizu “Realna cijena lijekova“ koja je pokazala da je devet, od posmatranih trinaest lijekova iz grupe deset najprodavanijih lijekova u Bosni i Hercegovini, najskuplje u regionu i da odgovornost za to snose svi nivoi vlasti. Isto tako, analiza je pokazala da je regulativa koja postoji u Bosni i Hercegovini u isključivom interesu veletrgovaca i maloprodajnih lanaca apoteka i najviše na štetu građana Bosne i Hercegovine.

Analiza je urađena u okviru projekta “Realna cijena lijekova“ koga realizuje Udruženje građana Misli dobro i predstavlja dio šireg projekta “Podrška građanima u borbi protiv korupcije“, koji implementiraju Centri civilnih inicijativa kao glavni implementator uz finansijsku podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), saopćeno je iz ovog udruženja.