U haosu rata, ponekad je teško vidjeti kako dalje. Vijesti s fronta, diplomatska buka, emocije onih koji su protjerani i koji tuguju, sve to može biti previše.
Trebamo sagledati kako bi konflikt u Ukrajini mogao završiti.
Koji scenariji su mogući? Malo je onih koji mogu sa sigurnošću predvidjeti budućnost, a BBC donosi nekoliko opcija. Većina njih su nepovoljne.
Kratki rat?
U ovom scenariju Rusija će pojačati svoje vojne operacije. Događat će se više neselektivnog granatiranja po cijeloj Ukrajini. Ruske zračne snage – koje dosad nisu odigrale veliku ulogu – započet će sa stravičnim bombardiranjem.
Masovni cyber napadi događat će se po cijeloj zemlji, ciljajući ključnu državnu infrastrukturu. Opskrba energijom i komunikacijski kanali bit će prekinuti. Hiljade civila će izgubiti živote, prenosi N1.
Usprkos hrabrom otporu, Kijev će pasti u nekoliko dana. Vladu će zamijeniti marionetski režim Moskve.
Predsjednik Zelenski će ili biti ubijen ili će pobjeći na zapad Ukrajine ili u inostranstvo da bi vodio vladu u egzilu.
Predsjednik Putin će proglasiti pobjedu i povući neke snage, ostavljajući u Ukrajini dovoljno vojske da zemlju drži pod kontrolom.
Hiljade izbjeglica nastavit će bježati prema zapadu. Ukrajina će se pridružiti Bjelorusiji kao zemlja pod moskovskom kontrolom.
Ovaj ishod nije ni izbliza nemoguć, ali ovisi o nekoliko faktora: Ruske snage morale bi bolje funkcionirati, Rusija bi morala poslati više vojske, a nevjerojatno snažan duh Ukrajinaca morao bi oslabiti.
Putin će možda uspjeti promijeniti režim u Kijevu i prekinuti ukrajinsku integraciju na Zapad.
Ipak, bilo kakva pro-ruska vlada bila bi nelegitimna i postojala bi opasnost od pobune. Takav ishod bio bi nestabilan, s vrlo visokom mogućnošću za novi konflikt, piše BBC.
Dugi rat?
Vjerojatnije je da će se ovo pretvoriti u dugi rat, piše BBC-ov James Landale.
Možda će ruske snage zapeti, osakaćene niskim moralom, lošom logistikom i nesposobnim vodstvom.
Možda će im trebati više vremena da zauzmu gradove kao što je Kijev, čiji stanovnici se bore od ulice do ulice. Doći će do duge opsade.
Takva borba podsjeća na duge i brutalne napore ruske vojske devedesetih godina da zauzmu i u velikoj mjeri unište Grozni, glavni grad Čečenije.
Čak i kada ruska vojska uđe u ukrajinske gradove, moguće je da im neće biti lako zadržati kontrolu.
Rusija možda neće imati dovoljno vojske da pokrije toliki teritorij. Ukrajinske obrambene snage prerast će u efikasan ustanak, visokomotivirane i s potporom lokalnog stanovništva. Zapad će nastaviti opskrbljivati Ukrajinu oružjem i streljivom.
U tom slučaju, možda nakon mnogo godina, možda s novim vodstvom u Moskvi, ruske snage će s vremenom napustiti Ukrajinu, na koljenima i krvavu, isto onako kako su u prošlosti napustili Afganistan nakon desetljeća borbi protiv islamskih pobunjenika.
Europski rat?
Je li moguće da bi se ovaj rat mogao proširiti izvan ukrajinskih granica?
Predsjednik Putin mogao bi pokušati osvojiti još teritorija bivšeg ruskog carstva, šaljući trupe u bivše sovjetske republike poput Moldavije i Gruzije, koje nisu članice NATO saveza.
Također bi moglo doći do krivih procjena i eskalacije. Opskrbu Ukrajine oružjem sa Zapada Putin bi mogao protumačiti činom agresije koji zahtijeva reakciju.
Mogao bi zaprijetiti slanjem trupa u baltičke države – koje jesu članice NATO-a – kao što je Litva, da bi stvorio kopnenu vezu s ruskom enklavom Kaljiningrad.
Ovaj scenarij je nevjerojatno opasan i rizikuje rat s NATO savezom.
Članak 5 povelje NATO-a kaže da napad na jednu članicu znači napad na sve. Ali Putin bi mogao povući tako riskantan potez ako osjeti da je to jedini način da se zadrži na poziciji.
Ako se suoči s potencijalnim porazom u Ukrajini, mogao bi biti izazvan na daljnju eskalaciju. Sada znamo da je ruski vođa spreman prekršiti stare međunarodne norme.
Ista logika može se primijeniti na potencijalno korištenje nuklearnog oružja. Putin je ove sedmice podigao nuklearni arsenal u zemlji na visoko stanje pripravnosti.
Većina analitičara sumnja da ovo znači da je njihovo korištenje vjerojatno ili neizbježno. Ali to je sigurno bio podsjetnik da ruska doktrina dopušta moguće korištenje taktičkog nuklearnog oružja na bojišnici.
Diplomatsko rješenje?
Je li moguće, nakon svega, da se dođe do nekakvog diplomatskog rješenja?
“Trenutno razgovore vodi oružje, ali put dijaloga mora uvijek ostati otvoren“, rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres.
Dijalog se zasigurno nastavlja. Francuski predsjednik Macron telefonski je razgovarao s predsednikom Putinom.
Diplomati kažu da opipavaju situaciju u Moskvi. Iznenađujuće, ruski i ukrajinski dužnosnici sastali su se na granici s Bjelorusijom. Možda i nisu postigli neki napredak. Ali, time što se složio s time da bude pregovora, Putin je, čini se, barem prihvatio mogućnost prekida vatre.
Ključno pitanje je može li Zapad ponuditi ono što diplomati zovu “izlazom“.
Diplomati kažu da je važno da ruski vođa zna što bi bilo potrebno da Zapad prestane sa sankcijama, tako da je vrlo važno postići dogovor koji Putinu spašava obraz.
Razmislimo o ovom scenariju: Rat pođe po zlu za Rusiju. Sankcije krenu nagrizati Moskvu. Opozicija ojača kada se tijela poginulih počnu vraćati kući. Putin se počne pitati je li odgrizao više nego što može progutati. Ocjenjuje da bi nastavak rata bio veća prijetnja njegovoj poziciji od sramote koju bi pretrpio prekidom sukoba.
Intervenira i Kina pritiscima na Moskvu da dođe do kompromisa, upzoravajući Rusiju da neće kupovati njihovu naftu i plin ako ne deeskaliraju.
Putin počne tražiti izlaze. U međuvremenu, ukrajinske vlasti, pod dojmom uništenja svoje zemlje, zaključe da je politički kompromis bolja opcija od stravičnih ljudskih gubitaka.
Na scenu stupe diplomati i postignu dogovor. Recimo da Ukrajina prihvati da Rusija ima vlast nad Krimom i dijelovima Donbasa.
Putin prihvati ukrajinsku neovisnost i njihovo pravo da produbi svoje veze s Europom. To se ne čini pretjerano vjerojatno, ali nije ni potpuno nerealno da će takav scenarij nastati iz ruševina krvavog rata.
Svrgavanje Putina?
A što će biti sa samim Putinom? Kada je započeo ovu invaziju, izjavio je: “Spremni smo za bilo kakav ishod“.
Ali što ako je ishod takav da on izgubi moć? To zvuči nezamislivo. Ipak, svijet se u prošlih nekoliko dana promijenio i sada se o ovim stvarima razmišlja.
Profesor ratnih studija Sir Lawrence Freedman na Kings Collegeu u Londonu, ovaj tjedan je napisao: “Vjerojatnost da će doći do promjene režima u Moskvi jednaka je onoj da će do toga doći u Kijevu“.
Zašto bi to izjavio? Pa, možda Putin krene u katastrofalan rat. Hiljade ruskih vojnika će izgubiti živote. Ekonomske sankcije će gušiti državu. Putin izgubi podršku javnosti. Možda dođe do prijetnje revolucijom.
On će iskoristiti ruske snage sigurnosti da uguši oporbu. Ali možda to izazove lošu reakciju i dovoljno članova vojne, političke i ekonomske elite Putinu okrene leđa.
Zapad jasno kaže da, ako Putin ode s vlasti i bude zamijenjen umjerenijim vođom, neke sankcije bit će ukinute i normalni diplomatski odnosi ponovno uspostavljeni.
Možda dođe do krvavog puča i Putin bude svrgnut s vlasti.
To ne zvuči pretjerano realno, zasada. Ali možda nije nemoguće ako oni koji su dosad imali koristi od Putinove vladavine zaključe da on više ne može braniti njihove interese.
Zaključak
Ovi scenariji ne isključuju jedan drugog – njihovim miješanjem dolazi se do novih ishoda.
Jedno je sigurno: Kako god ovaj konflikt završi, svijet je zauvijek promijenjen. Neće se više vratiti na status quo. Odnos Rusije s ostatkom svijeta bit će drugačiji. Europski pristup sigurnosti transformirat će se.
A možda ćemo svi još jednom shvatiti zašto je liberalni, međunarodni poredak temeljen na zakonu uopće nastao, navodi BBC u analizi.