Turski predsjednik Tayyip Erdogan sutra će o sukobu u Ukrajini telefonski razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, objavio je njegov glasnogovornik Ibrahim Kalin.
Dodao je i to da je Turska spremna posredovati i biti domaćin mirovnih pregovora, javljaju agencije.
NATO članica Turska dijeli morsku granicu s Ukrajinom i Rusijom i ima dobre odnose s obje države.
Iako se protivi sankcijama nad Moskvom, Ankara je invaziju prozvala neprihvatljivom i ponudila biti domaćin mirovnih pregovora.
Turska se ne planira pridružiti sankcijama prema Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu objavljeno je 1. marta.
Ovu informaciju prvi je potvrdio ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu koju je prenio TRT World na Twitteru bez navođenja detalja.
Kako je izjavio tada portparol turskog predsjednika Ibrahim Kalin ne planiraju uvođenje sankcija Rusiji jer želi da očuva kanal za dijalog.
“Potrebno je da djelujemo u skladu sa prioritetima naše zemlje. Potrebno je da postoji strana koja može da razgovara sa Rusijom. Ko će razgovarati sa Rusijom ako se poruše svi mostovi? Mi ne planiramo uvođenje sankcija da bi ovaj kanal ostao otvoren”, rekao je Kalin stanici CNN Turk.
On je dodao da Ankara ne namjerava da preduzme mjere koje bi naškodile Turskoj.
“Održavamo bliske odnose sa Rusijom u oblastima poput turizma, isporuka prirodnog gasa i poljoprivrede”, rekao je portparol turskog predsjednika Tayyipa Erdogana.
Šta možemo očekivati?
Njemački kancelar Olaf Scholz razgovarao je jučer telefonom s Putinom, a Putin je samo ponovio svoje zahtjeve.
Dobro pitanje je da li možemo očekivati sličaj razgovor i sa Erdoganom.
Njemačka vlada je u kratkom saopćenju navela kako je Scholz pozvao Putina da odmah prekine sve vojne akcije, te da dozvoli pristup humanitarnoj pomoći u oblastima u kojima se vode borbe.
Također, navedeno je kako je Putin rekao Scholzu da će se pregovori između Rusije i Ukrajine nastaviti za vikend.
Međutim, nije bilo poznato koje su sve teme bile na dnevnom redu razgovora koji je trajao sat vremena.
Ruski predsjednik je ponovio svoje zahtjeve, odnosno “demilitarizaciju”, “denacifikaciju” Ukrajine, međunarodno priznanje ruske aneksije poluotoka Krima 2014. godine, kao i suverenitet odcijepljenim regijama Donjecku i Lugansku.
Putin je iznio ruske pristupe, detaljno objasnio ciljeve i zadatke specijalne vojne operacije, koja će svakako biti sprovedena.
Naglasio je da glavna opasnost dolazi od “neonacističkih vojnih formacija koje vrše ratne zločine”.
Konstatovano je da “ukrajinski neonacisti koriste terorističke metode postavljajući udarno oružje u stambena naselja“, to jest da je više od šest hiljada stranih državljana, uglavnom studenata, uzeto za taoce, koje radikali koriste kao živi štit.
Razgovaralo se i o pokušajima ljudi da napuste područja pod kontrolom ukrajinskih snaga bezbjednosti koja suzbijaju radikali uz pomoć oružja.
Putin je u razgovoru sa Scholzem podsjetio da je Zapad osam godina zatvarao oči pred “genocidom koji je kijevski režim vršio nad stanovnicima Donbasa”.
Rečeno je da ruska vojska preduzima sve moguće mjere da spase živote civila.
Pomenuto je da je podmetanje informacija o navodnom tekućem granatiranju velikih gradova “ogromna propagandna laž”.
Njemački kancelar Scholz je izrazio zabrinutost zbog aktivnih borbi i izvještaja o žrtvama.
Putin je pozvao Scholza da utiče na Kijev kako bi obezbjedio brzo oslobađanje i bezbjednu evakuaciju stranaca.