Jutros je izvučen najveći dio bespilotne vojne letjelice sovjetske proizvodnje koja se u četvrtak navečer srušila u Zagrebu kod Studentskog doma na Savi.
Ministar odbrane potvrdio je da su u krateru pronađeni tragovi eksploziva te dijelovi aviobombe koji govore da nije riječ o izviđačkoj letjelici.
Slijedi istraga koja bi trebala otkriti sve detalje nezapamćenog incidenta koji samo pukom srećom nije završio velikom tragedijom.
Iz visokih izvora u MORH-u HRT saznaje da je bomba pronađena u letjelici bila težine do 120 kilograma.
No, kako je letjelica udarila u meko tlo, eksplozija se dogodila ispod zemlje. Da je udarila, naprimjer u asfalt ili beton, posljedice bi bile katastrofalne.
Nakon duge pripreme glavni dio letjelice izvučen je iz dubokog kratera.
Nastavlja se istraga
Akcija izvlačenja letjelice započela je u 9:40 i trajala je 20-ak minuta. Nakon što je izvučena postavljena je uz sami krater, pregledali su je policijski i vojni službenici.
Zatim je šest tona teška, djelomično uništena letjelica na kamionu je odvezena u kasarnu gdje će se istraga nastaviti.
“Na ovoj letjelici smo našli dijelove aviobombe. Aviobomba, na osnovi ovih fragmenata što možemo zaključiti, je sovjetske proizvodnje. Ona je isto tako kao svi ostali elementi odvezena s ovoga područja i nakon dublje analize i rekonstrukcije moći ćemo točno reći koji tip i u koju svrhu. Za sada možemo potvrditi da je riječ o aviobombi“, rekao je ranije Mario Banožić, ministar odbrane Hrvatske.
Da su na letjelici pronađeni fragmenti eksploziva otkriveno je još jučer, potvrdio je ministar.
Ministar je dodao i kako postoje određeni elementi koji bi mogli ukazivati da je letjelica došla i s ruske i s ukrajinske strane. No, mnogo je još nepoznanica.
Usporedbom informacija iz crne kutije te radarskih slika trebalo bi doći do odgovora – ko je lansirao?
“Treba nastaviti s punom i neovisnom istragom svih elemenata kako bi se utvrdilo što je dovelo do ove neželjene situacije, odnosno ozbiljnog sigurnosnog incidenta. S jedne strane naše institucije i saveznici iz NATO saveza trebaju utvrditi ko je letio, zašto je letio, ko je uputio letjelicu, s kojim ciljem i kakvom opremom.
Preklapanjem radarskih slika, analizom elektroničkih podataka koji se nalaze sustavu doći do one točke odakle je ona krenula slobodnim pravcem prema RH.
Naime, ja sam i dalje uvjeren da letjelici nije bio cilj niti namjera onoga ko je uputio letjelicu da se napadne Zagreb ili Hrvatska“, rekao je Gordan Akrap iz Instituta za istraživanje hibridnih sukoba.
Dodaje i da je ovo opomena za sve članice NATO saveza uz samu granicu ratnog područja, da se svaka prijetnja koja dolazi s tog teritorija shvati ozbiljno.
“Svi procesi koji se događaju u zračnom i kopnenom području Ukrajine i koji prelaze na teritorij saveznica trebaju izazvati njihovu punu pozornost.
Ono što je Mađarska napravila kasnije u sljedeća dva slučaja u suradnji s Rumunjskom – dizati zrakoplovstvo, vizualno utvrditi i provjeriti o kakvoj se vrsti letjelice radi jer nemojmo zaboraviti da to vojska zna, nažalost vi u zračnom prostoru vrlo često nailazite na objekte za koje ne možete utvrditi njegovu stvarni identitet, ali to se provjerava s vizualnim kontaktom“, rekao je Akrap.
U idućim danima, detaljno će se pregledati i ostatak terena. A u srijedu je sazvan i vanredni sastanak ministara odbrane u NATO savezu.