Delegacije svih nivoa vlasti danas su učenjem Fatihe i minutom šutnje, te polaganjem cvijeća na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu, povodom 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, odale počast šehidima i prvom predsjedniku RBiH Aliji Izetbegoviću.
Među prisutnima su bili i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, član Predsjedništva Šefik Džaferović i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Komšić je istakao da je prije 30 godina na referendumu donesena odluka o proglašenju nezavisnosti BiH i da su potom uslijedili agresija i velike žrtve položene u temelje ove države.
“Ovog dana se trebamo sjetiti naših drugova, koji leže na ovom mezarju i mezarjima i grobljima širom BiH. Postoji jedna moralna obaveza svih nas, nije to politička već moralna obaveza da se nikada nikad ne smije izdati ova zemlje, niti prepustiti njenim neprijateljima“, kazao je Komšić.
Ističući kako se država mora čuvati, Komšić je čestitao svim građanima BiH Dan nezavisnosti i dodao da trebaju biti ponosni na nju.
Član Predsjedništva BiH Džaferović također je čestitao građanima BiH praznik Dana nezavisnosti i istakao da je ovo prilika da se sjeti onih koji su najzaslužniji i koji su svoje živote dali za slobodu, cjelovitost i nezavisnost ove države.
“Cjelovita Bosna i Hercegovina je naša sloboda. Trebamo da se nastavimo boriti za Bosnu i Hercegovinu za koju su se borili i najbolji sinovi ove zemlje. Radimo to proteklih 30 godina.
Postoje snage koje nas u tome sprečavaju, ali napravili smo mnoge iskorake i to još uvijek nije ono za šta su se najbolji sinovi ove zemlje borili. To je tako zato što postoje opstrukcije i retrogradne ideje koje su u ratu poražene, ali danas u miru političkim sredstvima pokušavaju realizirati što ni u ratu nisu mogli.
Moja im je poruka s Kovača da se kane čorava posla, nikada u tome neće uspjeti. BiH je velika ideja. Mnogo su se veći igrači razbili od BiH i završili u Haagu na smetljištu historije i tako će završiti i ovi koji danas pokušavaju da atakuju na BiH“, kazao je Džaferović.
Naglasivši da je želja za cjelovitom i nezavisnom BiH normalna ideja koja se ne može poraziti, Džaferović je kazao da je u interesu svih građana da se poštuje 1. mart i da se obilježava kao Dan nezavisnosti.
Čestitku građanima BiH povodom Dana nezavisnosti uputio je i Izetbegović.
“Čestitam 30 godina slobode. Sloboda je najbitnija stvar za narod i državu. Odbranili smo i odbranit ćemo slobodu. Unatoč problemima koje imamo u Bosni i Hercegovini, ona jeste sigurna i stabilna zemlja“, poručio je Izetbegović.
Današnji datum, 1. mart, se obilježava kao Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine još od 1992. godine.
29. februara i 1. marta 1992. godine, u Bosni i Hercegovini, održan je referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine od SFRJ.
Većina Bosanaca i Hercegovaca izjasnila se tada pozitivno – glasali su za demokratsku i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana.
Prema statističkim podacima, na referendum je izašlo oko 64,31 posto građana s pravom glasa, a za nezavisnost BiH glasalo je njih oko 99,44 posto.
Mnogi bosanskohercegovački Srbi su, prema instrukcijama njihovog političkog vrha, bojkotovali referendum, misleći da će tako onemogućiti ispravnost i legalnost istog.
BiH je dakle, proglasila svoju nezavisnost 1. marta 1992. godine, a kao odgovor na referendum, srpske paravojne formacije postavljaju barikade u Sarajevu i drugim bosanskohercegovačkim gradovima u kojima počinje prava agresija na građane BiH.
Zemlje članice Evropske zajednice su 6. aprila 1992. godine, a dan kasnije i Sjedinjene Američke Države priznale Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu.
Republika Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. godine postala članica Organizacije ujedinjenih naroda. Nažalost, u isto vrijeme oružani sukobi u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine prerasli su u pravu agresiju i ratnu buktinju, koja je prouzrokovala ogromne ljudske žrtve i patnje, kao i materijalna razaranja.
Uspješnim otporom građana Republike Bosne i Hercegovine agresiji i zalaganjem Vlade Republike Bosne i Hercegovine za multietničku i demokratsku državu ravnopravnih naroda, BiH je očuvala svoj državnopravni i historijski kontinuitet.
U američkom gradu Daytonu 21. novembra 1995. potpisan je mirovni sporazum, čime je neslužbeno završena agresija na BiH. Konačni sporazum potpisan je u Parizu 14. decembra 1995. godine, a Dejtonski sporazum potvrdio je Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i suverenu državu u evropskoj porodici država.
Prema ugovoru Bosna i Hercegovina sastoji se iz dvije administrativne jedinice: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, te Brčko distrikta, koji ima poseban status i ne pripada nijednom entitetu.
Ustav je donesen na temeljima Dejtonskog mirovnog sporazuma. Po tom ustavu Bosna i Hercegovina je priznata kao nezavisna, suverena država sa punim pravnim subjektivitetom temeljena na vrijednostima mira i pomirenja spremna za euroatlantske integracije.
Bosna i Hercegovina se nalazi pod svojevrsnim međunarodnim protektoratom, gdje vlast drži kancelarija OHR-a (tzv. Ured Visokog predstavnika).
28. februara 1995. godine Skupština Republike Bosne i Hercegovine u Sarajevu donijela je odluku kojom je 1. mart proglašen Danom Nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
Bosanci i Hercegovci, iskreno od srca, želimo vam sretan DAN NEZAVISNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE!