Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik izjavio je za Srnu da je zabrana ulaska u državu univerzitetskom profesoru Milošu Koviću odluka jednog čovjeka.
Komentirajući izjavu direktora Obavještajno-bezbjednosne agencije Osmana Mehmedagića da je ovaj slučaj samo “jedan od hiljade”, Dodik je istakao da je to nevjerovatno, te da u tome “uživa PDP, čiji kadar ništa nije učinio da zaštiti srpske naučnike i književnike, profesore i mnoge druge”.
Dodik je dodao kako se dozvolja ulazak sa “svih strana u BiH” nosiocima “ideologija fundamentalizma, ISIS-a i mnogo čega drugog i u tom pogledu apsolutno nema kriterijuma”.
Dodik je ustvrdio da je u ovom slučaju riječ o odluci jedne osobe u Bosni i Hercegovini, te da bi bilo “tragično da je u tome učestvovao i srpski kadar koji se više ne bi mogao nazvati na taj način”.
“Ne može se reći da srpskom nacionalnom biću i nacionalnom interesu pripada neko ko je spreman da da svoju saglasnost da se jednom profesoru, kakav je Ković, zabrani ulazak, prije svega u Republiku Srpsku. Koliko ja znam, on ni ne ide u Federaciju BiH”, zaključio je Dodik.
Prema njegovim riječima, profesoru Koviću će sada samo porasti cijena, jer neće biti skupa u RS, a da ga neće zvati da se obrati “online”.
“To ne može niko da mu spriječi. Mogu da ometaju, a čak i da uspiju da spriječe obraćanje, tu su knjige, radovi, tu su mnogi ljudi koji isto misle kao on”, naglasio je Dodik.
Podsjećamo, pripadnici Granične policije Bosne i Hercegovine u subotu su na prelazu Vardište zabranili ulazak u BiH profesoru na Odjeljenju za historiju Filozofskog fakulteta u Beogradu Milošu Koviću, potvrđeno je iz Granične službe BiH za Radio Slobodna Evropa.
U pisanom odgovoru navodi se kako je Granična policija BiH “postupala prema zakonu, te nakon što je predmetna osoba na graničnom prijelazu učitana, policijski službenik je postupio prema informaciji u sustavu, odnosno odbio ulazak predmetne osobe jučer (12.3.2022.) u 16:27, na osnovu čl. 19 st. 3 t. g Zakona o strancima BiH”.
U Graničnoj policiji još navode kako je provjera bila rutinska u evidencijama koje vode druga nadležna tijela (sudovi, tužiteljstva, sigurnosne agencije, služba za poslove sa strancima i drugi), bez preciziranja o čijoj evidenciji se radi u ovom slučaju.
Inače, Ković je branio zločine srpskih snaga u BiH kao svjedok na haškom suđenju kasnije osuđenom za ratne zločine bivšem komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću.
On je 2015. godine kao vještak odbrane za historijski kontekst opisao rat u Bosni i Hercegovini kao građanski, tvrdeći da su se srpske snage VRS-a samo branile.
Prilikom poricanja optužbi o cilju stvaranja Velike Srbije etničkim čišćenjem zauzetih teritorija – Ković je opravdavao zločine srpskih snaga – zločinima drugih zaraćenih strana. Suci su ga zbog toga – više puta upozorili.
Ković je kao historičar iz Srbije i vještak odbrane generala Mladića – odbacivao optužbe o akcijama srpskih snaga kao cilju stvaranja Velike Srbije.
Pri tom je odbijao potvrditi i da je Srpska radikalna stranka Vojislava Šešelja bila nacionalistička, čak i kada je suočen s njezinom publikacijom pod imenom – “Velika Srbija”.
“To su već sad etikete. Neko može biti nacionalist, neko imperijalist… to sad sve ovisi… Ja ne bih ušao u lijepljenje etiketa. Velika Srbija je ideal iz 19. stoljeća i u njemu nije bilo ničeg spornog”, neodređeno je odgovarao svjedok odbrane, braneći pri tom nacionalistički pojam, zbog kojeg su prema optužbi – počinjeni brojni ratni zločini.
Ković je 2017. godine bio potpisnik takozvanog “Apela za odbranu Kosova i Metohije”, iza koga su, kako su tada objavili mediji u Srbiji, stali i neki od čelnika Srpske pravoslavne crkve.
Dokument su sačinili i iza njega stali članovi Političkog saveta Demokratske stranke Srbije, partije sa čijeg se vrha 2014. godine povukao nekadašnji predsednik SR Jugoslavije i premijer Srbije Vojislav Koštunica. Ković je bio član tog Političkog savjeta DSS-a, prenosi N1.
Ković je 2020. bio i aktivni učesnik protesta koje je SPC organzovala u Crnoj Gori u znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.
“Vi ste danas čuvari našeg kosovskog zavjeta”, kazao je Ković pred okupljenima, među kojima je bilo i više stotina djece, na svetosavskom skupu u Budvi 28. januara 2020. Tada su sa bine upućivane i poruke da se u Crnoj Gori “brane i kosovske svetinje”.