Foto: RSE

Vučić u borbi za glasove Srba iz Bosne i Hercegovine

Za glasanje na opštim izborima u Srbiji, koji će se održati 3. aprila, prijavilo se 38.876 ljudi iz inostranstva.

To je kako navodi Republička izborna komisija (RIK) najveći broj birača od kada se izbori provode van Srbije.

U Bosni i Hercegovini (BiH), pravo glasa na izborima u Srbiji ima ukupno 11.120 birača, navodi nevladina organizacija Centar za slobodne izbore i demokratiju (CeSID).

Ovo je najviše od svih zemalja u kojima je organizovano glasanje srpske dijaspore, ispred Njemačke sa 7.523 birača i Austrije sa 3.988 birača.

Gde će sve biti omogućeno glasanje u BiH?

Građani Srbije u inostranstvu će moći da glasaju u 33 države, na 77 različitih lokacija, od kojih je čak 15 u Bosni i Hercegovini.

Glasanje će biti moguće u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru, Trebinju, Bijeljini, Prijedoru, Doboju, Zvorniku, Bratuncu, Višegradu, kao i mjestima sa po nekoliko hiljada stanovnika, Drvaru, Loparama i Rudom, piše Radio Slobodna Evropa.

Bilbord sa likom Aleksandra Vučića, kandidata vodeće Srpske napredne stranke (SNS) za predsjednika Srbije, i porukom "Zahvalna Srebrenica". Fotografija načinjena u tom gradu šest dana pred izbore u Srbiji, 28. marta 2022.
Bilbord sa likom Aleksandra Vučića, kandidata vodeće Srpske napredne stranke (SNS) za predsjednika Srbije, i porukom “Zahvalna Srebrenica”. Fotografija načinjena u tom gradu šest dana pred izbore u Srbiji, 28. marta 2022.

Na izborima će moći da glasa oko 6,8 miliona državljana Srbije.

Oni će birati državnog predsjednika i poslanike Narodne skupštine Srbije, a biće održani i lokalni izbori u 12 opština i 2 grada, uključujući i glavni grad, Beograd.

Ko su predsjednički kandidati u Srbiji i šta nude?

Aleksandar Vučić, lider Srpske napredne stranke (SNS) i trenutni predsjednik Srbije, ponovo će biti kandidat za tu funkciju. On je jedan od osam kandidata, i provodi kampanju širom BiH.

Bilbordi i reklame sa Vučićevim likom, i sloganom “Mir. Stabilnost. Vučić.” mogu da se vide u gradovima u bh. entitetu Republika Srpska, sa većinski srpskim stanovništvom, ali i drugom entitetu, Federaciji BiH, gdje je broj glasača znatno manji.

Na posljednjim izborima kada se glasalo za poslanike, 2020. godine, na biračkom spisku u inostranstvu je bilo tri puta manje birača, ukupno 13.251, od kojih je 9.168 glasalo, odnosno oko 69 posto. Tada se glasalo na 43 lokacije, a u BiH na 11 lokacija.

Na predsjedničkim izborima 2017. bilo je još manje glasača u dijaspori – 11.590, a glasalo se na 53 različita glasačka mjesta.

U BiH se glasalo samo u Sarajevu i Banjaluci, a od upisana 872 birača, glasalo je 784 osoba.

Rok za prijavu za glasanje na izborima u Srbiji, odnosno za upis u jedinstveni birački spisak, bio je 12. mart.

Spisak glasača u inostranstvu se sastavlja posebno za svake izbore, a nakon održanog glasanja, njihovi podaci brišu se po službenoj dužnosti iz biračkog spiska u roku od 30 dana.

Na referendumu o izmjenama Ustava, održanom 16. januara ove godine, državljani Srbije sa prebivalištem u BiH nisu mogli glasati.

Komentari nekih od birača iz BiH?

Milan iz Srebrenice, na istoku BiH, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je tek dobio državljanstvo Srbije i da će iskoristiti svoje biračko pravo.

Ovo je moja matična država, Bosna i Hercegovina, ali imam zakonsko pravo, ono što je zakon omogućio, što ja to ne bih koristio“, kaže Milan.

Njegov sugrađanin Branimir, koji je prijavljen u Srbiji već osam godina, takođe će izaći na izbore, ali neće glasati ni za jednu opciju.

Ići ću tamo da iskoristim svoje biračko pravo, ali ja ću iskreno da vam kažem poništiti taj listić, jer ne mogu ja krojiti sudbinu nekome u nekoj drugoj državi“, kaže Branimir.

Stanovnik Trebinja na jugu BiH, koji nije htio da otkrije svoj identitet, rekao je za RSE da je legalno i legitimno da izađe na izbore kao državljanin Srbije.

Puno ljudi koje znam imaju dvojno državljanstvo i imamo potpuno pravo da učestvujemo u tom glasanju. Ja sam glasao i na prethodnim izborima i ne vidim u tome ništa loše“, kaže Trebinjac.

Slađan Starčević iz Doboja, na sjeveru BiH, nema državljanstvo Srbije, pa neće ni glasati, ali ne vidi ništa sporno u reklamiranju političkih kandidata iz Srbije u BiH.

Ukoliko je to u skladu sa zakonom i zakonskim normativima, ja nemam ništa protiv. Ako je država to omogućila onda je to za mene u redu“, poručuje Starčević.

Banjalučanin Slobodan Vidović, pretpostavlja da se Vučić putem bilborda obraća onima koji imaju dvojno državljanstvo.

Mi smo druga država, mi imamo svoje izbore, ne znam ja što bismo se mi miješali u izbore u Srbiji“, mišljenja je Vidović.

Koji su uslovi za glasanje?

BiH i Srbija imaju ugovor o dvojnom državljanstvu, koji je stupio na snagu 15. maja 2003. godine, između BiH i tadašnje Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Da bi neka osoba iz BiH dobila državljanstvo Srbije treba aplicirati u srbijanskoj ambasadi u Sarajevu.

Za to je potrebno da ima prijavljen boravak najmanje tri godine na teritoriji Srbije, odnosno najmanje godinu dana ako je u braku sa državljaninom te države, da nije osuđivana za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora preko tri godine, da mu nije izrečena mjera bezbjednosti protjerivanja stranca, te da će poštovati pravni poredak.

Predizborni bilbord kandidata za predsjednika Srbije, takođe i aktuelnog čelnika države, Aleksandra Vučića u Banjaluci, najvećem gradu bh. entiteta Republike Srpske, 29. marta 2022.
Predizborni bilbord kandidata za predsjednika Srbije, takođe i aktuelnog čelnika države, Aleksandra Vučića u Banjaluci, najvećem gradu bh. entiteta Republike Srpske, 29. marta 2022.

Nema zakonskih prepreka za kampanju u BiH

U Koaliciji “Pod lupom” koja prati izborni proces u BiH, kažu da nije ništa sporno u izbornoj kampanji drugih zemalja na teritoriji BiH, te da se radi o uobičajenoj praksi.

Podsjećaju da je slična situacija u zapadnoj Hercegovini, gdje većinu stanovništva čine Hrvati sa pravom glasa na izborima u Hrvatskoj.

Prema izbornom zakonu u Republici Hrvatskoj, dijaspora i Hrvati u BiH čine posebnu, 11. izbornu jedinicu, koja šalje tri poslanika u Sabor (državni parlament).

Na posljednjim izborima za Sabor, 2020. godine, glasalo je više od 28 hiljada birača iz inostranstva.

Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom”, ističe za Radio Slobodna Evropa (RSE) da ne bi bilo loše ovo zakonski regulisati, ali da za kampanju stranih država u BiH nema zakonskih prepreka.

BiH je kao jedna vrsta buvljaka. Sve se može u BiH, pa čak ste imali i jedan predizborni skup turske stranke na čijem je čelu sadašnji predsjednik Turske, Erdoan, u Sarajevu. To bi možda trebalo regulisati zakonom, ali dok se to izričito ne zabranjuje, ne mogu se preduzimati nikakve zakonom predviđene mjere“, rekao je Šehić.

On dodaje da je evidentno da je u Srbiji borba za svaki glas, nakon prošlih izbora koje je tamošnja opozicija bojkotovala, a da zbog specijalnih veza koje imaju RS i Srbija postoje reklame i u BiH.

Što se tiče kampanja koje bi išle “u drugom smjeru”, tj. da se neko iz BiH reklamira u Hrvatskoj ili Srbiji, Šehić podsjeća da u Izbornom zakonu BiH nema takvih zabrana, jer on tretira samo ono što se tiče izbora u BiH.

"Zahvalan Bratunac", poruka je sa bilborda ispod koje je fotografija predsjednika Srbije i kandidata za tu funkciju na predstojećim izborima Aleksandra Vučića. Bilbord je postavljen u tom gradu na istoku BiH. Zabilježeno 27. marta 2022, sedam dana uoči vanrednih parlamentarnih i predsjedničkih izbora u susednoj Srbiji.
“Zahvalan Bratunac”, poruka je sa bilborda ispod koje je fotografija predsjednika Srbije i kandidata za tu funkciju na predstojećim izborima Aleksandra Vučića. Bilbord je postavljen u tom gradu na istoku BiH. Zabilježeno 27. marta 2022, sedam dana uoči vanrednih parlamentarnih i predsjedničkih izbora u susednoj Srbiji.

Urednik portala “Buka” iz Banjaluke, Aleksandar Trifunović, naglašava da je Vučić, kao čovjek kojeg isključivo zanima da osvoji izbore, koristi još jednu polugu da njegov izborni rezultat bude što bolji.

Vučić je svjestan da je i to, ma koliko mala ta suma ukupna bila glasača, vrlo bitna za njegov uspjeh na narednim izborima. On je čovjek koji ne prepušta stvari slučaju“, ocjenjuje Trifunović.

Prema njemu, Vučić se zabavio onim što je opozicija u Srbiji zanemarila.

Podsjeća na slučaj bivšeg predsjednika Srbije, Borisa Tadića (sada predsjednika opozicione Socijaldemokratske stranke), koji je dolazio u RS i na predizbornim mitinzima pozivao ljude da glasaju za Milorada Dodika (predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata i člana Predsjedništva BiH).

On se sada nije, kao opozicioni političar u Srbiji, zainteresovao da dođe u Banjaluku i predstavi plan opozicije zajedno sa svojim partnerima.

Trifunović smatra da Vučić ozbiljno pristupa jedinoj bitnoj stvari u svom političkom životu, a to je osvajanje izbora.

Sve ostalo je u službi toga, tako i bilbord u Zenici i bilbord u Banjaluci“, zaključuje Trifunović.

Za šta se glasa u Srbiji?

U novosadskom Centru za regionalizam ocjenjuju da je vladajućoj stranci i njenom lideru stalo da prikupe sve do zadnjeg glasa, da ne bi došlo do drugog kruga predsjedničkih izbora.

Direktor Centra, Aleksandar Popov, za RSE je kazao da se primjeti da je “u Beogradu naglo porastao broj Beograđana, iz raznih krajeva se prijavljuju, iz istočne BiH prijavljuju se kao građani Beograda, na šta je ukazivala opozicija“.

On se referiše na snimak koji je na Tviteru početkom februara objavio Dragan Đilas, lider opozicione Stranke slobode i pravde u Srbiji, koji navodno prikazuje način na koji se organizuje izdavanje državljanstva i mjesta prebivališta za ljude koji nisu iz Beograda, kao i kako se koordiniše čitavim procesom.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije 7. februara, je saopšteno da u broju promjena prebivališta u Beogradu nema velikih odstupanja u odnosu na prethodne godine.

U prostorijama bivše veterinarske stanice u Srebrenici u BiH, građani su u istom periodu popunjavali obrasce za dobijanje državljanstva Srbije.

Ovo je tada za RSE potvrdio načelnik Srebrenice, Mladen Grujičić.

Red za prijavljivanje u birački spisak Srbije u istočno bosanskom gradu Srebrenica, 12. februara 2022.
Red za prijavljivanje u birački spisak Srbije u istočno bosanskom gradu Srebrenica, 12. februara 2022.

Popov upozorava da je Beograd jedan od Vučićevih prioriteta, jer je, kako kaže, pad Miloševića počeo sa gubitkom Beograda.

Po pitanju emigracije, on ne smatra da će oni obavezno glasati za Vučića i SNS.

Dijaspora ne mora obavezno da bude resurs glasova za vladajuću stranku, jer ima mnogo mladih koji su pobjegli u inostranstvo glavom bez obzira, samo je pitanje da li će glasati u inostranstvu“, ocjenjuje Popov.

Ipak, očekuje da Vučić uzme značajan broj glasova u BiH.

Većina Srba, ili bar oni koji imaju pravo glasa u BiH, većina njih zbog indoktrinacije i od strane Dodika (aktuelni član Predsjedništva BiH i lider vodeće partije Srba u entitetu Repulbika Srpska) i sa druge strane, većina njih bi glasali za vladajuću stranku“, smatra Popov.

On podsjeća i na paradoks, kojim Srbija kao u slučaju kada je poklanjala vakcine BiH, šalje poruku da vodi računa o svojim susjedima, ali istovremeno zvanični Beograd, prema Vučićevim riječima, nema najbolje odnose sa tim istim susjedima.

U trci za predsjednika Srbije je osam kandidata.

Tu su, između ostalih, aktuelni predsjednik Vučić, zatim bivši načelnik Generalštaba Vojske Srbije, Zdravko Ponoš, kandidat nekoliko opozicionih partija, ali i ekstremno desničarski kandidati kao što su Boško Obradović, Miša Vacić i Milica Đurđević Stamenkovski.

Na izborima za 250 poslaničkih mjesta u parlamentu, koje su prije dvije godine bojkotovale stranke opozicije, ovaj put učestvuje 18 lista.