Ljetna turistička sezona, samo što nije počela, a sve zemlje regije, pa i Bosna i Hercegovina, suočavaju se s nedostatkom radne snage.
Taj manjak Hrvatska rješava uvozom radne snage, ali na štetu Bosne i Hercegovine.
Najviše trpe gradovi na granici, a najteže je u najjužnijem bh. gradu – Trebinju gdje bi, prema pretpostavkama, čak 1.800 stanovnika od ukupno 30.000, trebalo da ode na privremeni rad u Dubrovnik.
S problemom odliva radne snage suočavaju se svi ugostitelji u Trebinju, ali rijetki žele pričati o tome. Neki ipak pristaju govoriti o problemima koje imaju.
Jedna od njih je Dragana Tepavčević, direktorica Hotela “Central Park” koja u razgovoru za BUKU kaže da taj problem u Trebinju imaju svi.
“Radnici, što je sasvim razumljivo, sebi traže bolje uslove koje mi jednostavno ne možemo da im pružimo ovdje. Cijene koje mi gostima naplaćujemo su i do 10 puta niže nego u Dubrovniku, to znate.
Kod nas je kafa 1,5 KM, a dole je 8 KM. Tako idu i ostale cijene i usluge. I ne samo cijene i usluge već je i količina isporučenih usluga i roba neuporedivo veća. Ako mi prodamo 100 kafa, oni prodaju 1.000. To je tako, ne možemo s tim da se borimo”, kaže Tepavčević.
Problem s odlaskom radnika su trenutno riješili, ali u budućnosti bi to mogao da bude izazov.
Nedavno su ih napustila tri stalno uposlena radnika, od ukupno 20, ali su uspjeli pronaći zamjenu.
No, s dolaskom sezone trebaće im do pet sezonskih radnika za koje ne zna hoće li ih uspjeti pronaći.
“Otišlo nam je troje od 20 radnika. Uspjeli smo ubaciti neke ljude koji ne žele da rade u Dubrovniku. Čest razlog bude, kod ljudi koji ne žele da idu u Dubrovnik, taj što ne žele da se njihovim doprinosima plaća hrvatska vojska i policija”, objašnjava sagovornica Buke.
Da li će odlazaka biti još, ne zna, ali zna za slučajeve gdje su njene kolege ostajali bez cijelog tima.
“Pojednim lokalima je odlazila čitava postava”, primjećuje Tepavčević.
Jedan od razloga zbog kojih radnici iz ovog hotela rjeđe odlaze nego iz ostalih su dobri uslovi, osmočasovno radno vrijeme, što u ugostiteljstvu i nije slučaj, te dva slobodna dana u toku sedmice.
No, ukoliko se radnici vode finansijskim uslovima tu, objašnjava sagovornica, ne mogu biti konkurentni sa Dubrovnikom.
“Naši uslovi su dobri. Problem su finansijski uslovi, mi ne možemo da isplaćujemo dvije i po hiljade, tri hiljade maraka recepcionerima. Ne možemo ni ovako da funkcionišemo, visoke su dadžbine.
Država prvo sebe namiri. Mi radili, ne radili, opštini plaćamo sve svoje mjesečne troškove. Vi kad imate ženu u marketu koja ima 800, 900 KM, ako dobije u Dubrovniku 2.000KM, logično ona će da ide. Novac je ono za šta ljudi rade”, kaže Tepavčević.
Problemi s radnicima u objektu koji vodi su primjetni, ali za sada nisu nerješivi.
Nadolazeća sezona iziskuje potrebu za novim radnicima, ali sagovornica je, uz sve probleme, optimistična.
“Ne možete dati sobarici 2.000 KM, mi naplaćujemo sobu 100 KM, a u Dubrovniku nije ispod 400 eura”, govori Tepavčević.
U maju će znati da li je na tržištu ostalo radne snage, a u šali kaže, da će možda mobilnost radne snage iz Trebinja u Dubrovnik, značiti i da će u Trebinje dolaziti radnici iz Bileće i Gacka.
Možda ta šala bude i realnost.
Trebinje će napustiti 1.800 radnika
Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske za BUKU kaže kako nema grane privrede kojoj u ovom trenutku nedostaje adekvatna radna snaga.
Ipak, najugroženiji je sektor turizma i ugostiteljstva.
“Imamo značajan broj privrednih društava koji već sad imaju problem jer ih je napustio veliki broj radnika jer je počeo sezonski rad u Hrvatskoj i drugim zemljama u regionu”, kaže Blagojević.
Prema podacima kojima raspolaže prošle godine je 700 radnika iz Trebinja radilo u Dubrovniku.
“Negdje se procjenjuje da će 1.800 radnika iz Trebinja otići dominantno u Hrvatsku, u Dubrovnik i okolicu. Što definitivno u ozbiljnije probleme dovodi sva preduzeća koja se bave ovim sektorom jer i nama slijedi sezona i dolazak velikog broja gostiju”, upozorava Blagojević.
Sve će to dovesti i do smanjenja kvalitete usluge, ali ovaj problem pokušaće rješiti organizovanjem sajma zapošljavanja.
“Koji Privredna komora Republike Srpske zajedno sa Ministarstvom trgovine i turzima, Zavodom za zapošljavanje Republike Srpske, Udruženjem HoReCa i uz podršku USAID-a organizuje 21. aprila u Banjaluci. Planiramo takve sajmove i u drugim gradovima a sve sa ciljem rješavanja ovog gorućeg problema – nedostatak radnika u turizmu”, kaže Blagojević.
Izazovi sa kojima se suočavaju privrednici kada je u pitanju radna snaga veći su nego ikada.
“Ovo će biti vjerovatno najizazovnija godina kada je u pitanju odlazak naših radnika na sezonski rad”, zaključuje Blagojević.