Zvaničnici Finske saopćili su da je ta zemlja zvanično donijela odluku i da će podnijeti zahtjev za članstvo u NATO savez.
Predsjednik Sauli Ninisto i premijerka Sana Marin odluku su saopćili na konferenciji za štampu.
Očekuje se da će finski parlament usvojiti odluku narednih dana.
Međutim, taj potez se smatra samo pukom formalnošću.
Kako je saopćeno, formalni zahtjev za članstvo će potom biti podnesen u sjedištu NATO-a u Briselu.
Turska ipak spremna razgovarati o ulasku Švedske i Finske u NATO
Ministri vanjskih poslova Finske i Turske sastat će se kako bi razgovarali o ulasku Finske u NATO.
Ova informacija stigla je jučer, nakon što su iz Turske s dosta negodovanja reagirali na težnju te nordijske zemlje da uđe u sjevernoatlantski vojni savez.
Iz Turske su dan prije stizale poruke kako ta zemlja neće podržati ulazak Finske i Švedske u NATO.
No, Turska je vće jučer, čini se, prilično reterirala pa iz kruga ljudi bliskih turskom predsjedniku Erdogane stižu poruke da je turska podrška ulasku nordijskih zemalja u NATO ipak moguća.
Naime, Erdoganov glasnogovornik Ibrahim Kalin za Reuters je rekao da Turska ne zatvara vrata ulasku Finske i Švedske u NATO.
Dodao je kako je Turska reagirala jer se radi “o pitanju njene nacionalne sigurnosti zbog mnogih terorističkih organizacija koje su prisutne u nordijskim zemljama”.
Terorističke organizacije u Finskoj i Švedskoj prije dva dana je spominjao i Erdogan, no on nije dao nikakvo detaljnije pojašnjenje na koje organizacije misli.
Tek je rekao kako i u parlamentima nordijskih zemalja ima pristaša terorizma.
Njegov glasnogovornik, ujedno i savjetnik za vanjsku politiku Kalin, jučer je pojasnio kako se uglavnom misli na kurdske teroriste. Kazao je da Tursku posebno zabrinjavaju “terorističke aktivnosti u Stockholmu”.
Kalin je rekao da militantna Kurdistanska radnička stranka (PKK) – koju su Turska, Sjedinjene Države i Evropska unija proglasile terorističkom organizacijom – prikuplja sredstva i regrutira u Evropi i da je njena prisutnost “snažna, otvorena i priznata”, posebno u Švedskoj.
“Ono što treba učiniti je jasno – moraju prestati dopuštati da ispostave, aktivnosti, organizacije, pojedinci i druge vrste prisutnosti PKK postoje u tim zemljama”, rekao je Kalin.
Turska, druga po veličini vojska u NATO-u, podržavala je proširenje NATO-a otkako se prije 70 godina pridružila savezu predvođenom SAD-om.
Godinama je kritikovala Švedsku i još neke evropske zemlje zbog postupanja s organizacijama koje Turska smatra teroristima, uključujući sljedbenike islamskog klerika Fethullaha Gülena sa sjedištem u SAD-u.
Članak 5. Ugovora o osnivanju NATO-a kaže da se napad na bilo koju zemlju NATO-a treba promatrati kao napad na sve.
Iako Švedska i Finska već dugo imaju bliske odnose s NATO-om, s obzirom na to da nisu članice, na njih se to pravilo ne primjenjuje, što je tim zemljama dalo jasan motiv za priključivanje savezu.
Turska je kritikovala rusku invaziju, pomogla je u naoružavanju Ukrajine, koja nije u NATO-u, i pokušala olakšati razgovore između strana, ali se protivi sankcijama Moskvi.
Prema izjavama Erdoganovog glasnogovornika, može se zaključiti da Turska zapravo ima veći problem s ulaskom Švedske u EU nego Finske, no očito je spremna razgovarati o ulasku obje nordijske zemlje u NATO i nije zatvorena po tom pitanju.
Razgovori s Finskom, koja bi već na početku sedmice mogla potvrditi da službeno kreće u pristupanje NATO-u, već su dogovoreni.