“Ako previše podignemo cijene – odbićemo goste, a ako ne – propast ćemo”, sumira dilemu turističkih uposlenika na početku ljeta Dalibor Antonioli, koji se decenijama bavi iznajmljivanjem privatnog smještaja u budvanskom Starom gradu, javlja Radio Slobodna Evropa.
Ipak, smatra da su poskupljenja turističke ponude neizbježna, jer ih, kako kaže, diktiraju “podivljale cijene”.
“Najjednostavniji primjer: uzmite da operete plahtu i izračunajte koliko vas to sada skuplje košta nakon što su poskupili voda, struja, deterdžent, omekšivač. Narodu se trpeza sve više i više smanjuje, i sa ovakvim cijenama ljudi su ispod egzistencijalnog nivoa”, kaže Antonioli.
Iako zvanične statistike nema, poskupljenja su vidljiva na svakom koraku. Samo u prva tri mjeseca je meso poskupilo 30 do 60 posto, saopštili su ranije proizvođači.
Kakve su cijene smještaja?
Iako su cijene turističke ponude u regionu veće i do 30 posto, domaći izdavaoci su oprezni, pa i ukoliko bude poskupljenja, ono ne bi trebalo da bude drastično, kaže predsjednica Udruženja izdavalaca privatnog smještaja, Branka Džoganović.
“Zadržali smo cijene iz predpandemijske 2019. godine, jer su prihvatljive gostima iz regiona, a pogotovo turistima iz Evrope”, kaže Džoganović.
Navodi da su u junu prosječne cijene privatnog smještaja od 10 do 12 eura po osobi, dok će se u špicu sezone biti najmanje 15 do 20 eura.
Iznajmljivanje privatnog apartmana na Budvanskoj rivijeri košta od 30 do 250 eura dnevno, zavisno od kategorije i broja ležaja.
Za one koji biraju hotelski smještaj, noćenje s doručkom treba platiti od 30 eura u objektima sa tri zvjezdice, do 97 eura po osobi u onima sa pet zvjezdica, podaci su Turističke organizacije Budve.
Koliko koštaju gambori, salata od hobotnice?
U restoranima duž Slovenske plaže, najfrekventnijeg šetališta u Budvi, može se doručkovati na samoj plaži za oko četiri eura.
Brza hrana – pizza parče i palačinke koštaju od dva do tri eura, hamburger i giros od tri do četiri eura.
Za one koji za ručak ili večeru preferiraju mediteranski meni, lignje koštaju 11, gambori od 18, a riblji specijaliteti od 40 eura. Riba prve kategorije je od 30 do 65 eura po kilogramu.
Ugostitelji na budvanskom šetalištu kažu da za sada gosti rijetko naručuju najskuplje.
“Ovi prvi gosti su inače plitkog džepa. Ako se tako nastavi – mrka kapa”, kaže konobar Mitar iz jednog od restorana na Slovenskoj plaži.
Skuplje je u Starom gradu, tako jedan od hotela nudi razne paste od 10 eura, rižota od 15, a salatu od hobotnice ili biftek oko 20 eura.
Među desertima je kolač od šipka od pet eura, a crnogorska vina su od 28 do 65 eura.
Turisti i domaće stanovništvo – o cijenama različito
Gohar iz Azerbejdžana sa suprugom i dvoje djece je bila u Budvi i prošle godine, i kaže da za smještaj i hranu plaćaju kao lani.
“Cijene su iste, nije skupo, sve je kao prošle godine”, kaže Gohar.
Anđa iz Novog Pazara, grada u Srbiji, na odmoru je sa šestogodišnjim sinom.
Uočava mala poskupljenja, ali smatra da su prilagođena predsezoni.
“Mi idemo u restorane brze hrane, i tamo ručak za mene i sina košta oko 35 eura, a prošle godine smo ga plaćali oko 30 eura. To nije preveliko poskupljenje s obzirom na okolnosti”, ističe Anđa.
Dvije ruske studentkinje kažu da su cijene prilagođene njihovom budžetu za ljetovanje, ali dodaju da ne mogu priuštiti restorane na prestižnim lokacijama.
“Iako restorani na plaži nisu preskupi, ipak mislim da su precijenjeni”, riječi su Nataše iz Moskve.
Mještani burnije reaguju na talas poskupljenja. Kažu da će u špicu sezone, u julu i avgustu, skočiti cijene ponude turistima, kao lančana reakcija na drastična poskupljenja u Crnoj Gori posljednjih mjeseci.
Senka kao primjer cjenovnog udara navodi ulje.
“Cijena litre ulja je bila euro, a sad je skoro 2,50, znači poskupljenje više od 100 posto”, tvrdi Senka.
“Katastrofa od poskupljenja svaki dan. Taksi me do skora koštao euro i po, a sada je 2,80 eura. Radim u ugostiteljstvu, pa iako do sada nismo dizali cijene, vjerovatno hoćemo, jer skaču cijene mesa, povrća, svega”, ističe Marko.
Još jedna godina teškog poslovanja
Njihova predviđanja dijele i u budvanskom Udruženju ugostitelja.
Navode da je ugostiteljska ponuda u predsezoni skuplja za 10 do 20 posto, a koliko će rasti u julu i avgustu, kažu, zavisi od dobavljača i stanja na tržištu.
“Cijene su strahovito skočile, nekih namirnica čak i sto posto, i mi smo prinuđeni da ih lančano poskupimo. Kod nas će to biti prosječno pet do deset posto”, kaže za Radio Slobodna Evropa ugostitelj Luka Vučković.
Iako bi veći porast cijena bio opravdan, Vučković navodi dva razloga što je on za sada manji u njegovom restoranu.
Prvi, očekuju goste iz regiona, čiji je džep, kako kaže, otanjala pandemija. Drugi – država im je i za ovu sezonu produžila mjeru uvedenu zbog ublažavanja posljedica pandemije, a to je porez od sedam odsto za hranu i bezalkoholno piće.
Ranijih godina taj porez je bio 21 posto.
“Međutim, u okolnostima rata koji se dešava na tlu Evrope i ekonomskih turbulencija koje izaziva, biće ovo godina teškog poslovanja”, zaključuje Vučković.
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma je ranije saopšteno da je prihod od turizma u prvom kvartalu ove godine bio više od 45 miliona eura, što je skoro na nivou prihoda ostvarenih u istom periodu rekordne 2019. godine.
Crnu Goru je u 2021. godini posjetilo oko 1,7 miliona turista, najviše iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Rusije i Ukrajine.