“Nikakva teritorijalna reorganizacija Bosne i Hercegovine, na etničkom principu i raspakivanje Dejtonskog sporazuma, u ovakvim političkim okolnostima nije moguća, a da to ne proizvede sukobe”, saopštio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić.
Ova izjava dolazi nakon što je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović danas izjavio da se od ovakvih odluka HNS-a nije odustalo.
Komšić poručuje kako oni koji pozivaju na teritorijalnu reorganizaciju BiH time samo vrše pritisak, i šalju jednu vrstu javne prijetnje kako bi se njihovi, kako je napisao, anticivilizacijski i antievropski zahtjevi o izmjenama Izbornog zakona ispunili.
“Oni koji o eventualnim rješenjima donose odluke prijetnje etnoteritorijalnom reorganizacijom ne smiju uzeti kao realnost, pored brojnih prijedloga probosanskih stranaka o ograničenim izmjenama Ustava i izbornim zakonima koji su u više navrata dostavljani u parlamentarnu proceduru ali i na uvid međunarodnim zvaničnicima”, napisao je Komšić.
Nermin Nikšić: “Ko o čemu – milioneri o ratu i merhametu”
Ranije je reagovao i predsjednik SDP BiH Nermin Nikšić reagovao je na izjave lidera HDZ-a Dragana Čovića o teritorijalnoj reorganizaciji Bosne i Hercegovine.
Kazao je da “ko o čemu pred izbore, milioneri i profiteri o ratu i merhametu, velikim ideologijama i etničkim entitetima”.
“Draganu Čoviću treba biti jasno da pojam teritorijalna organizacija ne znači isto što i etnička dominacija. Da, slažem se da nam treba i teritorijalna reorganizacija, da nemamo stotinu ministara, 13 premijera i 11 zdravstvenih sistema.
Treba nam ustroj države koja može služiti građanima, a ne političkim oligarhijama SDA, HDZ i SNSD. Vidjeli smo kako SDA i HDZ reorganizuju sistem na primjeru MUP-a HNK. Kako lako i jednostavno dogovore podjelu političke kontrole po stranačkoj liniji”, naveo je Nikšić u reakciji na izjave Čovića.
Nikšić dalje u reakciji spominje odlaske hiljade ljudi iz BiH.
“Zanima me, ulaze li u plan teritorijalne reorganizacije i dijelovi Njemačke i Skandinavije gdje su Čović i HDZ valjda “strateški” naselili desetine hiljada Hrvata iz Bosne i Hercegovine? Isto je i sa Bošnjacima, Srbima i svima drugima. Otišli su u te zemlje gladni i hljeba i kruha, ali siti isprazne priče, odglumljenih predizbornih sukoba i potpuno autentičnog postizbornog čerečenja javnih dobara i resursa, sve uz brz i lagan dogovor HDZ-SDA-SNSD“, dodao je Nikšić.
Kazao je i da je dosta više izmišljanja kriza kako biste sakrili nesposobnost da riješite ijedan stvarni, životni problem ljudi.”
“Na kraju da kažem da i SDP BiH priprema opsežan prijedlog ustavnih i izbornih reformi kojim bi se osigurala prava svima, a ne bi se uskratila nikome. Naravno, to radimo uporedo sa pripremom opsežnog programa u kojem nudimo rješenja za katastrofalno egzistencijalno stanje u koje su nas doveli teritorijalni reformatori, otcjepitelji i profiterski monoliti”, stoji u reakciji.
Čović: “Schmidt je dva puta intervenirao, očekujem da taj proces i završi”
Podsjetimo, u Vitezu je održana dvodnevna klauzura HDZ-a BiH, koja je okupila zvaničnike sa svih nivoa izvršne i zakonodavne vlasti, kao i kandidate ove stranke na predstojećim izborima za sve nivoe vlasti.
Rezultat klazure je da će HDZ, odnosno HNS biti uvjerljivi pobjednici izbora 2022. godine, izjavio je lider HDZ-a Dragan Čović, osvrčući se i na izmjene Izbornog zakona BiH, te skorašnje istupe visokog predstavnika Christiana Schmidta. Ponovio je kako HNS neće odustati od teritorijalne reorganizacije ukoliko ne bude “potpune ustavne ravnopravnosti i legitimnog predstavljanja”.
Čović je medijima pojasnio kako je u Vitezu usvojena i strategija koja je upotpunila vizije HDZ-a do 2030. godine.
Definisan je i aktualni program koji će javnosti biti prezentovan od drugog septembra, kada zvanično započinje predizborna kampanja.
Zajednički nastup HNS-a ima brojne prednosti, naveo je Čović, no ima i nedostatke, s obzirom da je sužen pluralizam.
Definisane su, pojasnio je, različite koalicije kojima nisu davali nazive, umjesto toga je definisan redoslijed stranaka koji prate pojedine dijelove.
Kandidatkinju za člana Predsjedništva BiH Borjanu Krišto su podržale sve stranke HNS-a, podsjetio je Čović.
“Formalno, imamo jednog kandidata u ime hrvatskog naroda”, izjavio je.
Klauzura je, pojasnio je dodatno, poslužila na neki način da se uredi i borba protiv govora mržnje u kampanji, za koju planiraju da bude potpuno afirmativna.
“Vjerujem da je politika koju predlažemo vrh evropske politike u smislu izričaja, i ona će do kraja biti pozitivna. Naše ponašanje će biti prepoznatljivo u obraćanju javnosti”, najavio je lider HDZ-a.
2018. godinu su, napominje, proglasili povijesnom sa aspekta broja glasova koje su dobili, a u ovom izornom ciklusu cilj je da se te brojke prevaziđu.
Stoga se, dodao je, paralelno odvijaju lagane pripreme za razgovore za uspostavu vlasti sa partnerima koji mogu zajednički promišljati budućnost Bosne i Hercegovine.
Ranije, kaže, nije bio pobornik toga da OHR nameće bilo kakva rješenja.
“BiH sama treba donositi odluke u svojim institucijama. Međutim, ako je visoki predstavnik u posljednje vrijeme već dva puta intervenirao u Izborni zakon BiH, onda očekujemo da taj proces završi na takav način i tu se ne želimo uplitati”, naveo je Čović.
Podsjetio je i na proteste koji su se zbog Schmidtovih najava nekoliko dana održavali ispred OHR-a u Sarajevu.
“Razočarani što smo gledali slike ispred OHR-a, mislim da su nezapamćeni takvi protesti u posljednjih dvadesetak godina u BiH. Rekli smo da nas neće uvesti u to blato, ne želimo se valjati s njima u tom dijelu”, naveo je.
Upitan je i o tome šta se može očekivati ukoliko do izmjena Izbornog zakona ne dođe, a, podsjetimo, Schmidt je u jednom od posljednjih medijskih istupa to dao naslutiti.
“Ako ne bude rješenja što se tiče osiguranja ustavne ravnopravnosti i legitimnog predstavljanja, HNS će na to odgovoriti jasno. Napomenuli smo ranije kako ćemo predložiti drugačije rješenje ustroja sustava, pa i teritorijalne organizacije BiH.
To znači da ćemo dati racionalna rješenja. Onako kako neki predlažu da ovo bude građanska država oslobođena entiteta, onda je legitimno i sa naše strane predložiti promjene Ustava BiH koje će osigurati takvo nešto”, odgovorio je.
Time će se, naveo je Čović, HNS baviti čim završi izborni proces. Izmijenjen izborni zakon će, tvrdi on, biti podloga za kandidatski status BiH.
Još jednom je ponovio da stranke okupljene oko HNS-a aktuelni saziv Centralne izborne komisije BiH smatraju nelegalnim i nelegitimnim.
“Nema nikakvo povjerenje HNS-a. Prihvatamo sve njene odluke, ali nismo se s tim pomirili i nećemo šutiti. Ne očekujem da oni išta urade i ne dao im Bog da išta urade. Svjesni smo da i zadnje izmjene Izbornog zakona BiH koje je uveo visoki predstavnik daje ogromne ovlasti tim ljudima”, izjavio je Čović, dodajući da će odmah nakon što se obznane izborni rezultati posvetiti svim ranije navedenim pitanjima.