Bosna i Hercegovina je prva u Evropi, a druga u svijetu po smrtnosti djece uslijed zagađenja zraka.
I prije početka grijne sezone suočavali smo se sa povećanjem zagađenja zraka.
Zbog povećanja emisija štetnih plinova, prije svega u ložištima kućanstava, stručnjaci upozoravaju da je Bosna i Hercegovina na pragu najzagađenije zime, javlja BHRT.
Prizori koji se ponavljaju svake godine. Masovnija upotreba uglja kao energenta za zagrijavanje negativno će utjecati na kvalitet zraka u našoj zemlji, koji je i u ranijim godinama bio narušen, posebno u zimskim mjesecima, upozoravaju stručnjaci.
Tome dodatno pridonosi povećanje cijena i nestašica drugih grejnih energenata. Zagađenje je najizraženije na području Zeničkog, Tuzlanskog i Sarajevskog kantona.
“Mi za 48 sati postajemo jedan od najzagađenijih gradova u cijeloj Evropi, i u svijetu. Toliko je jaka naša emisija, kad inverzija napravi poklopac, da mi nemamo šta raditi nego smanjiti emisiju, a to je dugoročan problem”, objašnjava ekspert za kvalitet zraka Martin Tais.
Dugoročan problem, o kome se priča samo u zimskom periodu. Bez konkretnih mjera i rješenja.
Većim dijelom grijne sezone indeks kvalitete zraka u većim gradovima označen je kao nezdrav.
“Možemo reći da je stanje zaista alarmantno. Pogotovo ako uzmemo u obzir i to da je grejna sezona nešto što traje 6 mjeseci godišnje, minimum.
Primjera radi, trenutno je zagađenje česticama PM 2.5, na šta sam ja posebno fokusirana, dvadeset sedam i po puta veće u odnosu na referentne godišnje vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije”, navodi ekolog Helena Stojić.
Polazna osnova za rješavanje problema je izbacivanje čvrstih goriva iz upotrebe, smatraju stručnjaci.
“Zamjena čvrstih goriva, kotlova i peći na ugalj i na drvo sa toplotnim pumpama, djelimično kotlovima na pelet, solarnom energijom, te u sistemima daljinskih grijanja korištenje toplotnih pumpi koje bi koristile otpadnu, geotermalnu i pitku vodu.
Prema prognozama, time bi se moglo riješiti oko 60 posto ruskog gasa koji se trenutno koristi u sistemima daljinskih grijanja”, smatra energetski stručnjak Nihad Harbaš.
Sve su to dobro poznata rješenja, dodaje Harbaš. Međutim, bez dugoročnog plana i konkretnih poteza, siva zavjesa smoga navučena nad bh. gradovima, očito će biti realnost građana i ove, a možda i narednih godina.