Mladi bh. meteorolog Nedim Sladić govorio je za televiziju Hayat o neuobičajenim vremenskim prilikama za ovo doba godine.
Sama je činjenica da bilježimo netipično visoke temperature za ovo doba godine, a na tome jednim dijelom možemo zahvaliti i dešavanjima sa druge strane Atlantika, pojašnjava Sladić.
Prodor veoma hladne, zračne mase
“To se veže i za prodor veoma hladne, zračne mase koja je zahvatila područje SAD-a krajem 2022. godine, pred sami Božić. Netipična situacija je bila da se velika količina hladnog zraka sa pola prelije sve do juga samog američkog kontinenta.
I na razgraničenju hladnog, polarnog zraka sa sjevera, i ovog toplog, tropskog sa juga, došlo je do nečega što se zove udubljivanje mlazne struje, odnosno vrpce snažnih vjetrova koja pomjera vremenske sisteme u smjeru zapad- istok.
Kako se ona polako širila dalje, prema Atlantiku, svaki pokušaj hladnog zraka na zagrijano tlo reagovalo je na način da proizvodi polja niskih zračnih pritisaka koja su se kasnije premiještala dovlačeći prema evropskom kontinentu topliji i vlažniji zrak.
Glavnina tih poremećaja se premiještala upravo preko Velike Britanije i Skandinavije prema istoku, dok je u naša područja pristizao topao zrak.
Preko mediterana je došlo do uspostave kanala kojim bi sa sjevera počeo strujati topao i suh zrak, takozvani termobarički greben po visini je bio uspostavljen zahvaljujući ovim poremećajima u Atlantiku koji su bili dovoljno južno.
Onda, pogurao je taj topli zrak dalje prema našim područjima, ali i prema većem dijelu Centralne Evrope, pri čemu su, početkom januara 2023. oborene na desetine temperaturnih rekorda“, rekao je Sladić.
Normalizacija vremena je već uslijedila.
“Sa sjevera nam dolazi do pritjecaja vlažnog, nestabilnog i sve hladnijeg zraka. Posljedica toga je bila očitovana kroz današnju kišu u većem dijelu BiH, koja je najjača na zapadu, jugozapadu BiH i Hercegovini, gdje će narednih sati biti još povećan dotok vlažnog zraka sa Jadrana.
Sa njegove zadnje strane polako će prema našim krajevima početi strujati i onaj hladniji, pa i sukob hladnijeg i toplijeg zraka za posljedicu će imati jače hlađenje, širenje i kondenzovanje zraka, što će za posljedicu uzrokovati i obilnije padavine u ovim područjima.
Jačih padavina bit će u centralnim, ali i djelimično i u sjeveroistočnim područjima Bosne. Ne treba isključiti ni mogućnost grmljavine“, dodao je Sladić.
Sarajevo je ivično po pitanju snijega
Kazao je i da će na planinama u večernjim satima doći će do pada temperature zraka s kojim će se spustiti snježna granica, pa će kiša, najprije na planinama sjeverozapadne Bosne, preći u susnježicu i vrlo vlažan, u početku gust snijeg, nalik na krpe, a potom će se hladniji zrak premiještati dalje prema istoku i u noći na utorak najvjerovatnije da će kiša zahvatiti Dinarski sistem i tu će se zamijeniti sa snijegom.
“Generalno gledano kada govorimo o snijegu za nizine, on još nije toliko izgledan. Sniježna granica do nekih 500 metara. Sarajevo je ivično po pitanju snijega, može ga biti ali ne previše. Kada je riječ o ostalim gradovima, gotovo je izvjesno da će proći ponovo bez snijega“, pojasnio je Sladić za Hayat.