“Ova je odluka značajna za moju klijenticu, jer ako ništa drugo, to su bile godine i godine suđenja. Deset godina je bilo mukotrpnog svjedočenja i hodanja po sudovima i konačno ima tu satisfakciju da sve nije bilo uzalud i da nije potpuno zaboravljena”.
Ovako za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nedžla Šehić, advokatica žrtve obljube tokom rata u Bosni i Hercegovini, komentariše prijedlog odluke državnog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice u kojoj njenoj klijentici BiH treba da isplati oko 15.000 eura odštete.
Osam godina zatvora
Gospođa A, kako je vodi pod pseudonimom nadležno ministarstvo tako bi mogla biti prva žrtva ratne obljube kojoj će BiH isplatiti odštetu.
Isplatu je naložio Komitet UN-a protiv torture 2019. godine.
Ova odluka donesena je nakon što je Sud BiH 2015. godine presudio da počinilac Slavko Savić, pripadnik Vojske RS isplati žrtvi 15.340 eura u roku od 90 dana.
S obzirom da Savić to nije uradio, jer nije imao nikakvu imovinu, žrtva se žalila Komitetu UN-a protiv torture. Predmet je pokrenut 2017. godine, a konačna odluka je donesena dvije godine kasnije.
Za zločin obljube 1993. godine u sarajevskoj općini Vogošća, Savić je osuđen na osam godina zatvora.
Iz nadležnog ministarstva za RSE navode da bi njihov prijedlog odluke Vijeća ministara BiH mogao da donese već na prvoj narednoj sjednici.
Više od 20.000 žrtava
“BiH je obavezana da, osim materijalne reparacije i da se žrtvi ratne obljube, kao država službeno izvini, obezbijedi zdravstvenu i psihološku pomoć i niz sistemskih mjera u cilju provođenja Konvencije UN-a protiv torture i drugih surovih, neljudskih i ponižavajućih kazni ili postupaka“, kaže Šehić.
Iz Ministarstva za ljudska prava, a ni Savjeta ministara BiH, nije odgovoreno na upit, kada će biti sprovedene ove mjere koje se navode u Odluci Komiteta UN-a u slučaju gospođe A.
U BiH, prema podacima Amnesty Internationala, živi više od 20 hiljada preživjelih žrtava ratne obljube.
BiH nema državni zakon za podršku žrtvama rata, među kojima su i oni koji su pretrpjeli seksualno nasilje.
U bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH, žrtve ratne obljube obuhvaćene su Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom.
U drugom bh. entitetu, RS, od 2018. godine na snazi je Zakon o zaštiti žrtava ratne torture.
U Brčko distriktu, kao zasebnoj administrativnoj jedinica u BiH, usvojena je Odluka o zaštiti civilnih žrtava rata.
Prekid trudnoće
Žrtva A je imala 32. godine kada ju je obljubio Slavko Savić.
U Odluci Komiteta UN-a se navodi kako je A. nakon obljube zatrudnjela, te da je morala prekinuti trudnoću.
“Ovi su je događaji ozbiljno pogodili, ostavljajući ozbiljne trajne psihološke posljedice. Kao posljedica traume počela je osjećati strah, nesanicu, prisilne misli, noćne more i slike obljube“, navodi se u dijelu opisa traume.
Dodaje se kako je žrtva imala trajne posljedice, tako da je smogla hrabrost tek 2014. godine da prijavi pravosudnim institucijama preživljeni zločin.
Pred bh. sudovima žrtvu je zastupala Nedžla Šehić, a pred Komitetom UN Trial International, organizacija koja se bavi pravnom podrškom žrtvama ratnih zločina.
Advokati ističu kako ona ne želi javno da govori o proživljenim iskustvima i svojoj borbi.