Vlada Federacije BiH na današnjoj sjednici je, na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, utvrdila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o doprinosima i uputila ga po skraćenom postupku na usvajanje u parlamentarnu proceduru.
Cilj je, kako se navodi, smanjenje stope doprinosa i rasterećenje obaveza poslodavaca.
Predloženom izmjenom mijenja se propisani uslov za primjenu preferencijalne osnovice za obračun doprinosa za radnike u rudnicima uglja, tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće i niskoakumulacijskim djelatnostima tradicionalnih, starih, zanata.
Kako je obrazloženo, ovim se ostavlja mogućnost isplate većeg iznosa plaća ovim radnicima (sa sadašnjeg iznosa u visini najniže plaće na iznos od 85 posto prosječne neto plaće).
Također, vrši se usklađivanje iznosa preferencijalne mjesečne osnovice za obračun doprinosa za ove radnike, kako bi se zadržao približno isti postotak povlastice (predloženom izmjenom ovaj postotak neznatno je veći).
Razlozi za donošenje ove izmjene su jačanje konkurentnosti na inostranom tržištu, prvenstveno u tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće kao pretežno izvozno orijentiranoj djelatnosti kroz utvrđivanje plaćanja doprinosa na nižu povlaštenu osnovicu ukoliko se zaposleniku isplaćuje mjesečna plaća u visini do 85 posto prosječne mjesečne neto plaće u Federaciji BiH.
Na ovaj način postiže se cjenovna konkurentnost proizvoda iz BiH koji su namijenjeni izvozu te se samim tim osiguravaju pretpostavke za značajnija investicijska ulaganja u ovaj sektor.
Ovaj zakon po usvajanju bi stupio na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenim novinama FBiH.
Također, Vlada je danas utvrdila amandmane na tekst Prijedloga zakona o doprinosima koji je ranije uputila u parlamentarnu proceduru, čime oni postaju sastavni dio ovog prijedloga zakona.
Amandmanima se, između ostalog, s ciljem dodatnog rasterećenja obaveza poslodavca i stvaranja povoljnijeg poslovnog ambijenta, stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje smanjuje za jedan dodatni indeksni poen, odnosno sa 17,50 posto na 16,50 posto.
To predstavlja ukupnu stopu doprinosa od 31,5 posto, odnosno smanjenje za cijelih 10 posto u odnosu na trenutno važeću stopu.
Proširuje se i definicija prosječne mjesečne neto plaće u Federaciji, a u cilju lakšeg razumijevanja i njene primjene.
Definira se i pojam roditelja njegovatelja, kao nove kategorije osiguranika u skladu sa posebnim propisima koji su regulirali ovu oblast.
Propisuje se obaveza doprinosa za ovu novu kategoriju obveznika u skladu sa Zakonom o roditeljima njegovateljima.
Utvrđenim amandmanima se propisuje i da su lica zaposlena u inostranstvu, ako nisu obavezno osigurana po propisima te države, obveznici doprinosa na osnovicu.
Utvrđuje se i dodatno stimuliranje ulaganja u dobrovoljne penzijske fondove na način da se primanja od penzijskog doprinosa, na koja se ne plaćaju doprinosi, povećavaju sa 80 KM na 100 KM mjesečno i vrši usklađivanje sa neoporezivim iznosom iz Prijedloga zakona o porezu na dohodak.
Također, predviđeno je i propisivanje obaveze plaćanja posebnog doprinosa za zdravstveno osiguranje za lica na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa i volontere, samo ukoliko nisu osigurana na zdravstveno osiguranje kako je to utvrđeno propisima za nezaposlena lica.
Prema jednom od utvrđenih amandmana, ovaj zakon primjenjivat će se od 1. januara 2024. godine.
Utvrđeni amandmani: Bez oporezivanja do 1.000 KM
Na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, Vlada FBiH utvrdila je amandmane na Prijedlog zakona o porezu na dohodak.
Danas utvrđeni amandmani postaju sastavni dio Prijedloga zakona koji je Vlada ranije uputila u parlamentarnu proceduru po redovnom postupku.
Jednim od amandmana je utvrđeno da dohodak do 1.000 KM neće biti oporezovan.
Ovim amandmanom na prijedlog Vladinog zakona u Parlamentu vrši se izmjena ličnog odbitka na mjesečnom nivou s predloženih 800 KM na 1.000 KM kao stavka u izračunu ukupnog dohotka.
Naime, intencija ličnog odbitka kod dohotka od nesamostalnog i samostalnog rada jeste zaštita niskih plaća, a koji se kod izračuna reflektuje kao nulta stopa poreza na dohodak do predloženih 1.000 KM.
Uvećanje ličnog odbitka sa 800 KM na 1.000 KM predloženo je kao mjera pomoći radno-sposobnom stanovništvu.
Prema obrazloženju drugog utvrđenog amandmana također je predloženo da se za izuzete prihode na ime stipendije, troškova prakse, te obrazovanja i volontiranja, izvrši izmjena načina iskazivanja izuzetog prihoda s fiksnog iznosa kakav je bio, na procentualni iznos u odnosu na prosječnu platu.
Prijedlog za ovom izmjenom potakli su budući nepredviđeni inflatorni pritisci, gdje će ovi izuzeti iznosi rasti s rastom prosječne plaće.
Pored toga prijedlog je da se poveća iznos izuzetog prihoda na ime otpremnine prilikom odlaska u penziju sa tri na šest prosječnih plaća.
Prijedlog za ovom izmjenom također su potakli budući nepredviđeni inflatorni pritisci i zaštita primanja budućih penzionera.
Zakonom o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom uvedeno je da se troškovi ovog liječenja priznaju na teret budžeta Federacije BiH, te se ova vrsta dohotka inkorporira u kategorije izuzetog prihoda od oporezivanja.
Pored toga, predloženo je da se u izuzete prihode inkorporira i prihod iz isplaćenih osiguranih suma iz životnog osiguranja i dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, kao poticaj stanovnišvu da se iskoristi potencijal sektora osiguranja, a rastereti obavezno zdravstveno osiguranje.
Također, amandmanom je utvrđeno da početak primjene zakona bude 1.1.2024. godine, navode iz Vlade FBiH.
Najniža plata u Federaciji povećana za 9,85 posto
Vlada FBiH danas je donijela Odluku kojom se utvrđuje najniža plaća za period od 1. januara do 31. decembra 2023. godine u neto iznosu od 596 KM.
To predstavlja povećanje za 9,85 posto u odnosu na najnižu platu utvrđenu za 2022. godinu.
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenim novinama Federacije BiH.
U obrazloženju odluke navodi se da su način utvrđivanja najniže plate, usklađivanje i rok za usklađivanje propisani Uredbom o metodologiji izračuna i usklađivanja najniže plaće.
Prema ovoj uredbi usklađivanje se vrši u visini zbira 50 posto porasta potrošačkih cijena i 50 posto porasta bruto domaćeg proizvoda u Federaciji za period januar – septembar, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Na osnovu dostavljenih podataka Federalnog zavoda za statistiku potrošačke cijene u FBiH porasle su za 14 posto, a realni rast bruto domaćeg proizvoda iznosi 5,7 posto.
Shodno navedenom, najniža plaća za period od 1. januara do 31. decembra 2023. godine utvrđena je u neto iznosu od 596 KM, što predstavlja povećanje najniže plaće za 9,85 posto u odnosu na najnižu plaću utvrđenu za 2022. godinu.