Evropska komisija predložila je dozvolu prodaje novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem i nakon 2035. godine ako su na klimatski neutralna e-goriva, pokazao je dokument objavljen u utorak u koji je uvid imala britanska agencija Reuters.
Popuštajući pod njemačkim pritiskom, Komisija je sugerirala da bi takva vozila mogla biti među dopuštenima od 2035. godine pod uvjetom da se novim tehnološkim rješenjima onemogući njihova vožnja ako se koriste druga goriva a ne ekološka, proizlazi iz prijedloga Komisije njemačkom ministarstvu prometa.
Ono je u ponedjeljak saopćilo da razgovori s Komisijom o planiranoj zabrani novih motora s unutarnjim izgaranjem od 2035. napreduju, no da ne može reći kada će dogovor biti postignut.
Nakon višemjesečnih pregovora, Evropski parlament, Evropska komisija i države članice Evropske unije prošle godine pristali su na zakon koji bi od 2035. onemogućio prodaju automobila s motorom s unutarnjim izgaranjem.
No, Njemačka je ovaj mjesec u zadnji čas objavila svoje protivljenje, tražeći da se nakon tog datuma dopusti prodaja novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem ako ih pokreću e-goriva.
Francuska ministrica europskih poslova odbacila je u utorak njemačko protivljenje zakonu prema kojemu bi novi automobili koji se prodaju u EU od 2035. morali imati nultu emisiju CO2, i rekla je da treba podržati raniji sporazum.
“Trebamo se držati onoga što je dogovoreno. Ne sumnjam da će Nijemci pronaći dogovor sa svojim kolegama o tome”, rekla je francuska ministrica Laurence Boone novinarima u Bruxellesu.
Šta su to e-goriva?
Pojam e-fuel, electrofuel ili e-gorivo označuje potpuno sintetička goriva koja ne sadrže naftne derivate već su nastala industrijski korištenjem ugljičnog dioksida ili ugljičnog monoksida iz okoliša koji se kombinira s vodikom.
Posebnim procesima se od ugljika i vodika dobiva gorivo. Hemijski gledano, to je potpuno logično jer i benzin i dizel su u osnovi spojevi atoma vodika i ugljika.
No zašto bi takva goriva bila CO2 neutralna, kad njihovim izgaranjem ponovo dolazi CO2 u atmosferu?
Jednostavno, sav CO2 koji izlazi iz ispuha već je ranije povučen iz okoliša kao sirovina za proizvodnju e-goriva. Stoga njihovo korištenje ne stvara nikakav dodatni CO2.
Naravno, sve to pod uvjetom da se za proizvodnju e-goriva koriste CO2 neutralni izvori energije poput vjetra, sunca, vode, geotermalne energije i nuklearne energije. Naime, za njihovu proizvodnju potrebne su vrlo velike količine električne energije.
Sintetička e-goriva nisu stvar daleke budućnosti te se već uvelike razvijaju i proizvode.
Zvuči kao da bi e-goriva mogla spasiti benzince i dizelaše no veliki problem je cijena proizvodnje. U Porscheu tako predviđaju da bi jedna litra “umjetnog goriva” trenutno mogla na tržištu koštati oko 10 litara što je ogroman iznos u odnosu na cijenu ionako preskupih klasičnih goriva.
No u Porscheu su optimistični i predviđaju da bi se do 2026. uz masovnu proizvodnju e-goriva cijene mogle spustiti na razinu koja bi mogla biti konkurentna klasičnim benzinima i dizelima.
Njemačka studija koju je provela Udruga proizvođača mineralnih ulja 2017. godine predviđa da bi se cijena e-goriva 2030. godine mogla kretati između 0,90 do 1,40 eura.
Bosch koji također radi na razvoju sintetičkih goriva iste je godine prognozirao cijenu od 1,20 do 1,40 eura za 2030. godinu i oko jednog eura za 2050. godinu.
Oko se te prognoze ostvare, e-goriva bi mogla u budućnosti biti i jeftinija od naftnih derivata.
Sintetička goriva vide se i kao spas za avio prijevoznike i brodare koji teško mogu računati da će zrakoplove i velike brodove u doglednoj budućnosti pokretati električni pogon ili pogon na gorive ćelije.
Stoga su e-goriva vrlo realna alternativa za avionski i brodski prijevoz bez CO2 emisija.
Ipak, i nakon što se svi problemi s proizvodnjom i cijenom otklone e-goriva će i dalje biti kontroverzna i mnogo manje ekološki prihvatljiva od baterijskog strujnog pogona. Naime, njihovim korištenjem u motorima nastaje lokalno zagađenje, kao što je to slučaj s benzinom i dizelom.
Izgaranjem sintetičkih goriva nastaju neki štetni spojevi, ali i dva staklenička plina: metan i dušični oksid. Također tu je i problem energetske efikasnosti. Naime, za proizvodnju e-goriva troši se oko pet puta više struje nego kad bi se ta struja direktno koristila u baterijama za pogon automobila.