Jasminko Halilović, sin preminulog Senahida, člana Akademije nauka i umjetnosti BiH, redovnog profesora Filozofskog fakulteta u Sarajevu te autora pravopisa bosanskog jezika se na društvenim mrežama oprostio od svog oca.
Kazao je da sve riječi koje su građani uputili o njegovom ocu pružaju im utjehu u ovim trenucima.
“U porukama koje dobijamo opisuju ga kao vrhunskog naučnika, historijsku ličnost, blagog i dobrog čovjeka.
Za nas je prije svega bio najbolji Jasminkov babo, Ajdinin tata, Samijina ljubav. U ovim teškim trenucima vaše riječi o njemu pružaju nam utjehu — hvala što dijelite sjećanja na njega.
Komemoracija akademiku Senahidu Haliloviću bit će održana u četvrtak 27. 4. 2023. u 15 sati u Narodnom pozorištu. Dženaza će biti održana istog dana u 17 sati na Gradskom groblju Bare.
Tevhid će biti proučen istog dana u 18:30 sati u Alipašinoj džamiji. Na dženazu i tevhid mogu doći i žene i muškarci.
Zahvalan sam svima koji su uz nas“, napisao je na društvenim mrežama Jasminko Halilović, koji je inače direktor Muzeja ratnog djetinjstva.
Ko je bio Senahid Halilović?
Podsjetimo, Senahid Halilović, član Akademije nauka i umjetnosti BiH i redovni profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, preminuo je jučer u 65. godini.
Akademik Senahid Halilović je diplomirao, magistrirao i doktorirao na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Već 1991. godine objavljuje knjigu Bosanski jezik, prvu knjigu u kojoj je progovoreno o posebnostima bosanskog jezika kao ravnopravnog idioma hrvatskom i srpskom jeziku.
Nakon ove knjige koja je srušila barijere na putu afirmacije bosanskog jezika i nakon početka rata, Halilović pristupa izradi kapitalnog djela: Pravopisa bosanskoga jezika.
Iako rađen u teškim uslovima u ratnom Sarajevu i bez podrške adekvatnog tima, Pravopis objavljen 1996. postaje temelj standardizacije bosanskog jezika.
U godinama koje slijede Halilović nastavlja s presudnim doprinosom standardizaciji bosanskog jezika, prvo kao koautor Gramatike bosanskoga jezika, a zatim i Rječnika bosanskoga jezika.
Konačno, doprinos standardizaciji bosanskog jezika Halilović zaokružuje 2017. godine drugim izdanjem Pravopisa bosanskoga jezika, koje je objavljeno i kao besplatna mobilna aplikacija koju je preuzelo preko 30.000 ljudi.
Karijeru je započeo na Institutu za jezik u Sarajevu, da bi zatim na Filozofskom fakultetu u Sarajevu proveo 30 godina i dao presudan doprinos obrazovanju stručnih i naučnih kadrova u oblasti bosnistike: nastavnika i profesora bosanskog jezika te lingvista bosnista.
Proteklih decenija akademik Halilović dao je i ključni doprinos otvaranju BiH i Sarajeva kao njenog centra u oblastiti filologije: aktivnošću na povratku ANUBiH-a u projekt Općeslavenski lingvistički atlas (2004–2005); rukovođenjem Microsoftovim projektom prevođenja računarske terminologije s engleskog na bosanski (2006–2007); zasnivanjem Slavističkog komiteta (2008), koji je iste godine primljen u Međunarodni slavistički komitet, svjetsku zajednicu slavističkih udruženja; uključivanjem Bosne i Hercegovine u Evropski lingvistički atlas (2010).
Pod rukovodstvom akademika Halilovića u Slavističkom komitetu objavljeno je nekoliko desetina knjiga, među kojima se ističe Bosanskohercegovački lingvistički atlas, čiju je izradu vodio.
Za ovo kapitalno djelo, prvo ove vrste u regionu, dobio je i posebno priznanje Univerziteta u Sarajevu.
Akademik Senahid Halilović objavio je 18 knjiga štampanih u preko 100.000 primjeraka, te preko 100 naučnih i stručnih radova. Član Akademije nauka i umjetnosti BiH postao je 2019. godine.