Edin Forto ostaje na čelu Naše stranke naredne četiri godine, odlučeno je na stranačkom Kongresu koji je održan prije tri dana u Sarajevu.
Izabrani su i potpredsjednici stranke, usvojene izmjene Statuta i programska deklaracija.
Prvi čovjek Naše stranke i ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, Edin Forto, govorio je u emisiji BHT1 uživo o stranačkom kongresu, ali i ostalim aktuelnim temama.
Poručio je da bez te političke stranke, neće biti moguće donositi političke odluke u Bosni i Hercegovini, na bilo kom nivou.
“Stranka cuka i maca”
“Mi smo jedno vrijeme percipirani kao lokalna sarajevska stranka, zato što smo i krenuli na lokalnim izborima 2008. godine, zvali su nas ‘stranka cuka i maca’, ‘ležećih policajaca’, tražili smo da se oko škola uspori saobraćaj, da se zaštiti park itd. i taj aktivizam se pretvorio u ozbiljnu političku organizaciju.
Godinama smo govorili da želimo doći u poziciju da se bez nas ne mogu donositi ključne odluke i sada smo uspjeli da to imamo i na federalnom i na državnom nivou.
Ono što ostaje neka ambicija za budućnost je da nastavimo širenje Naše stranke u cijeloj Bosni i Hercegovini, posebno u Hercegovini i RS“, kazao je Forto.
Najavio je još snažniju afirmaciju zelenih politika, koje su i dosad bile jedan od temelja djelovanja Naše stranke.
“U Evropskom parlamentu postoje grupe gdje se stranke sa svojim evropskim zastupnicima udružuju u velike grupe ili stranke. Postoji velika zelena internacionala i velika liberalna internacionala.
Mi smo se dvoumili u koju da idemo, ali imajući u vidu koliko je BiH potreban taj liberalni glas, odlučili smo se ići u liberalnu internacionalu, ali smo vidjeli da i tu postoje stranke koje su zelene po svojoj ideologiji i da možemo zadržati tu zelenu dimenziju“, kazao je Forto.
Naglašava da je Naša stranka, institucionalno, kroz svoje kampanje zagovarala zaštitu okoliša, rijeka, životne sredine, ali i kvaliteta urbanog življenja.
“To će u narednom periodu biti još više naglašeno i zato smo u pregovorima sa našim partnerima na federalnom nivou zahtijevali da imamo ministricu okoliša i turizma“, kaže Forto.
Forto se osvrnuo na izbor predsjednika Naše stranke i zašto je on bio jedini kandidat.
“Ne znam zašto nije bilo više kandidata, volio bih da jeste. Postoje neke analize koje kritikuju ima li demokratije. Naša stranka je ove godine slavila 15 godina postojanja, ja sam u njoj 14 i ja sam četvrti predsjednik.
Nemamo problem sa nasljedstvom predsjednika u smislu da imamo smjene. Nismo društvo jednog lica kao što neke stranke znaju biti“, kazao je Forto.
Naša stranka će, naveo je, nastaviti da bude socijalna i liberalna.
“Nemamo velikih promjena Statuta, promijenili smo neke stvari za koje smo smatrali da će učiniti stranku efikasnijom. Nema ništa što bi imalo neku političku posljedicu u smislu da stranka drugačije zagovara ono za šta se borimo.
Naša ideologija ostaje takva kakva jeste, mi smo socijal-liberalna stranka, u grupi smo evropskih liberalnih stranaka kao punopravna članica i kao najjača članica iz ove regije. Težimo da budemo glasniji i proaktivni i to ćemo ostati“, kazao je Forto.
Autoput Sarajevo – Beograd pitanje političke volje
Forto je u BHT1 uživo govorio i o projektu izgradnje autoputa Sarajevo – Beograd.
On ističe da svi glavni gradovi u regiji moraju biti bolje povezani saobraćajnom infrastrukturom, što ne uključuje samo ceste nego i željezničke koridore.
“Mislim da to je možda najveća greška bivše Jugoslavije, koja je gradila infrastrukturu, ali nije na pravi način povezivala glavne gradove. To može biti jedan od fokusa u ovom mandatu, da pokušamo pripremiti i izvesti projekte koji će nas regionalno uvezati.
Imajući u vidu da su sve te države kandidatkinje za ulazak u EU, postoji projekat Transportna zajednica koji 80 posto finansira EU, a 20 posto zemlje članice Zapadnog Balkana koje su kandidati. Tu su i BiH, Crna Gora, Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija.
Svi mi kroz tu Transportnu zajednicu imamo pravo tražiti da se dese određene stvari – olakšanje procedura pri putovanju, ucrtavanje novih koridora u Evropskoj komisiji kako bi se oni lakše finansirali, kako bi dobili veća bespovratna sredstva…
Sve je to jedna mreža koja treba da integrira našu putnu i željezničku mrežu u mrežu EU“, kazao je Forto.
Naglasio je da je pitanje izgradnje autoputa Sarajevo – Beograd unutrašnje pitanje Bosne i Hercegovine koje, kako je rekao, dosad nije riješeno. Prema njegovim riječima, osnovni problem je pitanje političke volje.
Suština je, ističe Forto, to što Bosna i Hercegovine nije cestovno povezana, Krajina nije povezana, a Tuzla je u potpunoj saobraćajnoj izolaciji.
Nedavni razgovori Čovića sa delegacijom Vlade RH
Forto se u emisiji BHT1 uživo osvrnuo na nedavne razgovore predsjednika HDZ-a Dragana Čovića u Neumu s delegacijom Vlade Republike Hrvatske o graničnim prijelazima u Neumu, odnosno o unaprijeđenju cestovne infrastrukture.
Smatra da je riječ o političkom djelovanju te ističe da se projekti, kada se izvode, mogu dogoditi samo tamo gdje im je nadležnost.
“Nije nikakav problem da svako ko ima politički kapacitet zagovara ono što misli da je najbolje za područje gdje su njihovi glasači“, kazao je Forto.
Govoreći o kritikama koje su se pojavile u javnosti odmah nakon što je Vijeće ministara BiH jučer usvojilo Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama Bosne i Hercegovine, Forto kaže da zakon nije idealan, ali da je bolji od prethodnog.
“Svaki zakon na Vijeću ministara BiH je rezultat jednog kompromisa. Čak postoje i neki političari koji tvrde da je kompromis u BiH loša riječ. Nedavno je neko rekao da gdje god čujete riječ kompromis, da je tu neka izdaja. Ja ne mogu da vjerujem da ljudi to govore.
Kompromis je svaki zakon koji je bolji od prethodnog. Ja vam mogu tvrditi da je bolji od prethodnog“, kazao je Forto i dodao da zakon nije idealan i da predstoji još puno posla da bismo imali evropske zakone.