Toplotni valovi uzrokovani klimatskom krizom sada su među najčešćim prirodnim katastrofama u svijetu, a posebno pogađaju gusto naseljene gradove.
Intenzivne vrućine mogu biti vrlo stresne za ugrožene grupe stanovništva.
Austrijska prijestolnica je, u odnosu na prethodne godine, ovog ljeta uvela neke dodatne mjere zaštite od vrućina kako bi spriječila pregrijavanje grada i efikasno se nosila sa ovim problemom.
Gradska služba za zdravlje bečkog stanovništva je kao dodatnu mjeru u gradskoj aplikaciji “Stadt Wien” (Grad Beč) uvrstila i zdravstvene savjete. Građani su putem push notifikacija uvijek unaprijed informisani o predstojećem toplotnom valu.
Postojeći chatbot integriran u ovu aplikaciju i podržan umjetnom inteligencijom je dopunjen dodatnim informacijama i pripremljen za interakciju s korisnicima.
U gusto naseljenim dijelovima grada gradske vlasti su revitalizirale historijske fontane i postavile mnogobrojne sisteme za raspršivanje vodene magle.
Međutim, tokom dugotrajnih vrućina zagrijavanje ulica i fasada je neminovno, što opet za posljedicu ima stvaranje urbanih toplotnih ostrva gdje su temperature znatno više nego u prirodnoj sredini. Što je grad veći i toplotna ostrva su veća i šira.
Ovaj klimatski fenomen je posebno uočljiv u gusto izgrađenim gradskim četvrtima.
Pilot projektom “cool zone” grad testira i mogućnost zaštite od vrućine u hladnim prostorijama na nekoliko sati – hladnim napicima i mirnom zonom za opuštanje.
Pored bazena, rijeka i bogatog zelenila u gradu sa više od 1.000 parkova, građani se svakodnevno okrepljuju na 1.300 javnih česmi.
Efekat hlađenja Bečke šume, jedne od najvažnijih rekreacijskih zona na periferiji grada, jednak je efektu 23 miliona klima uređaja.
Bez ovog zelenila, u glavnom gradu Austrije bi bilo šest stepeni toplije.