BH Meteo: “Ljeto ide u brzinu više, pred nama povećan osjećaj sparine i sve neugodnije noći”

Posljednji toplotni val u ovoj godini polako ide ka svom vrhuncu.

Kako su naveli iz servisa BH Meteo, noći nam narednih dana postaju sve neugodnije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Do kraja ove sedmice ljeto ubacuje u brzinu više. Pretežno sunčano i vruće. Mostar je danas bio najtopliji sa 38°C, a u nastavku sedmice vrućine će se i pojačati uz lokalno 40°C u Hercegovini i pojedinim većim gradovima u Bosni.

Uz vrućinu tu je i povećan osjećaj sparine a i noći postaju sve neugodnije.

Sutra i u četvrtak pretežno sunčano, ali uz dnevni razvoj oblaka rijetko se može javiti kratkotrajno pljusak.

Njihova pojava lokalna i uglavnom ograničena na planinske krajeve i neće narušiti dojam ljetnog vremena. U petak i za vikend vrućine pojačavaju i tih dana najtoplije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Strujanja okreću na južna i jugozapadna. Sve to polako sluti promjenu vremena.

Promjena vremena uz padavine i osvježenje očekuje nas iduće sedmice. Lokalno i uz jača grmljavinska nevremena i nepogode”, objavio je BH Meteo.

Ugledni bh. meteorolog ističe da sve ukazuje na još jedan toplotni val: “Opasni su…”

Bakir Krajinović, metorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda objasnio je detaljno šta su to toplotni valovi i koliko ih i kada do sada tokom ove godine bilo u Bosni i Hercegovini.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Danas je na snazi narandžasti meteoalarm.

Od maja do septembra toplotni valovi prouzrokuju velike probleme našim uobičajenim aktivnostima, zbog toga sve češće su u fokusu stručne i naučne zajednice, ne samo iz oblasti meteorologije i klimatologije, nego i drugih nauka.

Svjetska meteorološka organizacija definiše toplotni vala kao period sa pet ili više uzastopnih dana u kojima je maksimalna temperatura zraka viša za 5 °C u odnosu na prosječne maksimalne temperature zraka za taj period.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Očekivane temperature zraka, zbog kojih je i na snazi narandžasti meteoalarm, kretaće se od 33 do 40 °C, lokalno na sjeveru Bosne i u unutrašnjosti Hercegovine i do 42 °C. Prosječne maksimalne temperature zraka za august po gradovima BiH kreću se od 27 do 34 °C.

Sve ukazuje da je pred nama još jedan toplotni val.

Do sada smo imali po jedan toplotni val u junu (19. – 23.) i julu (15. – 19.), a kako stvari stoje, izgledan je i jedan u augustu (21. – 27.).

Češći i intenzivniji toplotni valovi direktno su povezani sa klimatskim promjenama i jadna su od najozbiljnijih posljedica globalnih promjena u atmosferi. Iz godine u godinu ne zaobilaze ni Bosnu i Hercegovinu. Izuzetno su opasni po ljudsko zdravlje, poljoprivredu (ratarstvo i stočarstvo) kao i druge grane naše privrede.

Nema ni jednog dijela društva da nije negativno pogođen posljedicama toplotnog vala, zbog toga i hidrometeorološke službe posebno prate razvoj sinoptičke slike i pozorno najavljuju upozorenja kako bi pravovremeno odreagovali i smanjili negativne posljedice toplotnih valova.

“Globalno, klima je promijenjena. Planeta je toplija za jedan stepen i tih jedan stepen su pokretači svega – i intenzivnih padavina i toplotnih talasa, imamo ih nekoliko puta više nego 70-tih, 80-tih godina prošlog vijeka. Tada je bilo godina kad nije bilo nijednog toplotnog talasa, a sada ih imamo tri – četiri“, klimatolog, profesor dr Vladimir Đurđević.

“Toplinski su valovi opasni kada se zajedno s povišenom temperaturom zraka, javlja i povišena vlaga zraka, pa tada govorimo o sparnom vremenu. Naša će svakodnevica postati toplinski valovi, , jer klimatski modeli već odavno predviđaju da će uslijed globalnog zatopljenja toplinski valovi u južnoj Europi postati češći, dugotrajniji i intenzivniji“, Mirko Orlić, akademik, hrvatski geofizičar i profesor s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

“Prilikom visokih temperatura zraka ljudski se organizam hladi znojenjem. Na toplinski stres koji osjeća ljudski organizam utječu i strujanje zraka i vlaga. Uz veliku količinu vlage u zraku, teže je prenijeti toplinu s tijela u atmosferu, pa se organizam otežano hladi. Kako za ljude, slično je i za životinje i biljke. Vruće, sparno i suho vrijeme nije ugodno nikome, posebice ako potraje dulje”, mr. sc. Lidija Srnec, voditeljica Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju DHMZ-a, napisao je Krajinović.

Oglas