Denga groznica stigla i u Evropu

U rano jutro zadnjeg dana augusta, Parižani su prvi put iskusili praksu koja je inače tipična za tropske krajeve – vlasti su zaprašivale grad protiv tigrastih komaraca.

Događaj je bio opipljiva potvrda onoga što su javnozdravstvene statistike već pokazale: denga groznica, bolest koju prenose komarci, stigla je u Evropu.

U Evropi je 2022. godine zabilježeno više slučajeva lokalne zaraze dengom nego u cijelom prethodnom stoljeću. Porast označava i prijetnju javnom zdravlju i odgovarajuću tržišnu priliku za vakcine i tretmane protiv denge, što bi trebalo potaknuti farmaceutsku industriju da poveća ulaganja u zanemarenu bolest.

Na prvi pogled čini se da ova promjena koristi ne samo zemljama poput Francuske, već i državama poput Bangladeša i Filipina koje se dugo bore s denga groznicom. Ali ta bi pretpostavka mogla biti kobno pogrešna, rekli su stručnjaci za Politico.

Komarci se šire Evropom

Ljudi koji rade na terenu kažu da bi porast denga groznice na Zapadu zapravo mogao otežati nabavu spasonosnih lijekova onima kojima su najpotrebniji, jer farmaceutske kompanije razvijaju alate koji su manje učinkoviti u zemljama gdje je teret denga groznice najveći ili zato što bogate nacije na kraju gomilaju te lijekove i vakcine.

Moglo bi izgledati kao dobra stvar – i to jest dobra stvar – da razvijamo više proizvoda, ali stvara li to onda dvoslojni sistem gdje stanovništvo s visokim primanjima ima pristup tome, ali i dalje imamo razlike u pristupu za zemlje s niskim i srednjim dohotkom?“, upitala je Lindsay Keir, direktorica savjetodavnog tima za nauku i politiku “Policy Cures Research”.

Klimatske promjene i migracije znače da se komarci koji prenose denga groznicu, kao i druge bolesti poput “chikungunye” i “zike”, šire u Evropi.

Najnoviji godišnji podaci Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti pokazuju da je 2022. godine u Evropi zabilježen 71 slučaj lokalne zaraze dengom: 65 u Francuskoj i šest u Španiji.

Što je denga groznica?

Iako denga obično rezultira blagim ili nikakvim simptomima, također može dovesti do visoke temperature, jake glavobolje i povraćanja. Teška denga groznica može uzrokovati krvarenje iz desni, bolove u trbuhu i u nekim slučajevima smrt.

Dosad je komarac većinom bio ograničen na južnu Evropu, ali zabrinjava širom kontinenta. U Belgiji je nacionalni institut za istraživanje javnog zdravlja “Sciensano” čak pokrenuo aplikaciju u kojoj građani mogu slati fotografije svih azijskih tigrastih komaraca koje uoče.

Bolesti koje šire ti komarci tradicionalno spadaju pod zanemarene tropske bolesti, skupinu infekcija koje uglavnom pogađaju zemlje s niskim prihodima, pa teško privlače ulaganja u istraživanje i razvoj. Ali ovo se mijenja.

Istraživanje “Policy Cures Researcha”, koje objavljuje godišnje izvješće o ulaganju u istraživanje i razvoj zanemarenih bolesti, uklonilo je cjepiva protiv denga groznice iz svoje procjene 2013. godine.

Denga groznica više se nije smatrala područjem gdje postoji tržišni neuspjeh, zbog pojave tržišta na kojem privatni sektor može poslovati.

Ova organizacija još uvijek prati lijekove i biološke lijekove za denga groznicu i njihova je analiza za 2022. godinu pokazala povećanje od 33 posto u finansiranju istraživanja proizvoda koji nisu cjepiva u usporedbi s prethodnom godinom, pri čemu su ulaganja u industriju dosegla rekordnih 28 miliona dolara.

Sibilia Quilici, izvršna direktorica lobističke skupine proizvođača vakcina “Vaccines Europe”, rekla je da posljednji podaci pokazuju da otprilike 10 posto članova skupine cilja na zanemarene bolesti. Više se istraživanja i razvoja događa u ovom području, ističe Kilisi.

Godinama se čeka vakcina

Među velikim proizvođačima lijekova, “Johnson&Johnson” radi na antivirusnom liječenju za denga groznicu, a “MSD” ima cjepivo protiv denga groznice u pripremi, dok “Sanofi” ima drugi lijek protiv žute groznice u razvoju.

Dvije vakcine protiv denga groznice već su odobrena u EU – jedno od Sanofija i drugo od Takede. Moderna je nedavno izjavila za Politico da pomno razmatra vakcine protiv denga groznice i da već radi na vakcinama za ziku.

Međutim, samo zato što bi se uskoro moglo pojaviti veće tržište za farmaceutske kompanije, ne znači da će proizvodi biti prikladni za stanovništvo koje je godinama čekalo na ove alate.

Rachael Crockett, menadžerica u neprofitnoj inicijativi za lijekove za zanemarene bolesti (DNDi), rekla je da povećano farmaceutsko ulaganje u određenu bolest neće nužno dovesti do razvoja proizvoda koji su globalno relevantni: “Industrija i nacionalne vlade vjerovatno će se usredotočiti na prevenciju.”

To znači da će alati poput cjepiva imati prioritet; ali u zemljama u kojima je denga groznica endemična, kišna sezona potpuno preopterećuje njihove zdravstvene sisteme i ono što im očajnički treba je liječenje, ističe Kroket, prenosi Index.hr.