Ovog ponedjeljka u političkim minutama jutarnjeg programa za Federalnu televiziju govorio je Adnan Delić, federalni ministar rada i socijalne politike.
Kada će građani Federacije BiH konačno dobiti finansijsku pomoć koju im je osigurala Evropska unija? Koji je značaj Strategije zapošljavanja? Kada će biti izrađena socijalna karta?
Govorili su o socijalnim kategorijama, femicidu i sigurnim kućama, neradnoj nedjelji i minimalnoj plaći, ali i slučajevima nasilja u Zavodu Pazarić.
“Iako to nije iz mog resora, svakako ovu posjetu vidim jako značajnom. Posjeta bilo kojeg velikog zvaničnika iz Evrope je jako značajna, jer na neki način stavlja fokus na BiH i pokazuje da je bitno ono što se dešava u BiH. ž
Tako da su sve njihove posjete jako značajne i u kontekstu ostvarivanja boljih odnosa s drugim državama i Evropom. Mi težimo NATO integracijama, da pristupimo tome i da nas NATO primi u svoj savez“, rekao je.
Uputio je izvinjenje građanima jer su čekali u redovima da predaju za pomoć EU.
Ističe da nije njegova krivica jer FBiH nema socijalnu kartu.
“Prije svega, ja osjećam obavezu da se izvinim svima koji su aplicirali za ovu pomoć iz razloga što su mnogi od njih morali čekati u redovima. Nažalost, ja i nisam kriv što Federacija nema socijalnu kartu i zašto ta sredstva nismo mogli isplatiti za jedan sat. Kako Federacija nema socijalnu kartu, ovo će biti prvi podaci o stanovništvu.
Mi nemamo ni definiciju jednog energetski siromašnog stanovništva, tako da imam ljudsku potrebu da se izvinim svima koji su čekali, ali to je bio jedini način da ova sredstva dođu do najugroženijih građana. Sinoć su zatvorene prijave od općina i općine su imale dodatnih sedam dana da unose prijave u softver koje su pristizale.
Jučer smo imali 217.301 aplikaciju, što ne znači da će sve one biti prihvaćene. Ja moram da pohvalim općine, njih 79 je potpisalo ugovor i više od 800 ljudi je radilo na ovom javnom pozivu. Moram svima da se zahvalim. Općine s najviše unesenih aplikacija su Novi Grad, Zenica, Mostar i Ilidža. Svi građani koji zadovolje uslove i kriterije dobit će pomoć bez ikakavih ograničenja.
Iznos koji građani budu dobijali za sufinansiranje će zavisiti od ukupnog broja onih koji su ostvarili pravo na to. Dok ne uporedimo podatke s Poreznom upravom, nećemo biti u mogućnosti iznijeti bilo kakve podatke. Ima ljudi koji su prijavili i više domaćinstva, ima nepotpunih prijava, neispunjenih kriterija i slično.
Svi će na softveru moći provjeriti da li su dobili pomoć i oni koji ne dobiju imat će pravo da se žale. Konačni spisak ide na Vladu Federacije koja će donijeti odluku, onda će općine i gradovi poslati sredstva krajnjim korisnicima. Nadam se da će to biti kraj ove godine. Nažalost, nismo mogli ranije i prije.
Moram da se zahvalim UNDP-u. Mnogo smo se potrudili kako bi naš konačni izvještaj bio dobar i da opravdao očekivanja. Nadam se da ćemo zadovoljiti sve tražene kriterije. Ovo je prvi put u historiji poslijeratne države da imamo sliku nekog domaćinstva, ovo se samo radi o četiri kategorije stanovništva.
To nam govori koliko smo mi siromašna država. Prvi i osnovni cilj je umanjenje siromaštva i negativnih efekata. Da bismo adekvatno dijeliti sredstva, moramo imati podatke, analize i statistike. Nijedna institucija u BiH nema podatke o socio-ekonomskom statusu domaćinstava.
Potrebno je da okrenemo politiku u socijalnoj zaštiti i da je zastnovana na potrebi nekoga, a ne na pravu kako bismo umanjili efekte siromaštva. Ne znam šta da drugo kažem, osim da se nadam da ću do kraja svog mandata dočekati izrađivanje te socijalne karte. Najveći poblem je što se sredstva daju bez ikakve strategije“, zaključio je Delić.
Dalje je govorio o pomoći penzionerima.
“Moram da kažem da smo se mi borili da penzioneri budu u programu EU pomoći. Potrudili smo se da nastavimo koeficijent penzija. Planiramo redovno usklađivanje u mjesecu aprilu kako bi njihov status bio poboljšan. Uradili smo izmjene i dopune Zakona o organizaciji penzijskog i invalidskog osiguranja.
Mnogi penzioneri čekaju po godinu od penzionisanja do rješenja, to je neprihvatljivo. Prethodna Vlada je uradila određene aktivnosti koje su popravile položaj penzionera. Budžet je prebačen na trezorskog poslovanje, kako penzije ne bi kasnile ili bile umanjene. Nadam se ćemo uspjeti poboljšati i prava penzionera. Ima mnogo aspekata koje želimo unaprijediti vezane za beneficirani radni staž i slično.
Sve ove probleme možemo umanjiti ostvaranjem novih radnih mjesta, odnosno zapošljavanjem. Mi se uvijek kao društvo bavimo posljedicama, moramo se baviti uzrocima i otklanjati uzroke i raditi preventivno. Jedna od glavnih aktivnosti je izmjena i dopuna Zakona o zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti.
Treba smanjivati sivo tržište rada, omogućavati studentima rad i da ne idu preko raspusta u EU da rade, nego da ih poslodavci uvode u poslove i slično“, kazao je.
O strategija za zapošljavanje kaže:
“Strategija će mnogo utjecati. Mi trenutno imamo omjer 1,27 radnika na jednog penzionera. To je nemoguće za održivost sistema. Nadam se da će se to riješiti u skorije vrijeme. Moramo raditi na zapošljavanju. Cilj ove strategije i jeste povećanje lične zapošljivosti. Novi model zapošljavanja mladih osoba je jako važan.
Osobe koje završavaju ciklus obrazovanja da uđu u ciklus zapošljavanja, edukacije ili prekvalifikacije. Država treba da plati sve kako bi pomogla osobi da se ponovo zaposli. Nama je jako važna ekonomija brige i zapošljavanje žena. Nažalost, svjedoci smo da žene trpe nasilje, a uzrok tome je što žene nisu ekonomski osnažene. I tu smo temu tretirali“, rekao je.
Dotakao se i seta fisklanih zakona:
“Moram da kažem da ne znam kada će biti taj set zakona na proceduri, s obzirom na to da nisam resorni ministar i ne radim na njima. Ali moram da kažem da se to mora desiti što prije. Trenutna minimalna plaća je samo broj i rijetko ko radi za te pare, ali poslodavci posežu za isplatom u koverti i na taj način se nalazimo u sivoj zoni. Neophodno je mijenjati fiskalni sistem.
Neke stvari nisu definisane zakonima i neophodno je što prije naći način za povećanje minimalne plaće. Nadam se da će Federalna vlada naći što bolje rješenje i da naši radnici ostaju ovdje. Sigurno da će u narednom periodu biti neko rješenje o diskriminaciji porodilja po mjestu boravka.
Mi ne možemo reći da ćemo ukloniti sve što se dosad dešavalo, to je nemoguće, ali ćemo pokušati raditi na poboljšanju. Ono što je u našem programu rada je osnivanje porodičnog fonda, kako bismo ujednačili prava. Ja se nadam da ćemo u tom fondu harmonizovati propise.
To većinom zavisi od kantona, jer neki nisu u mogućnosti da izdvoje određena sredstva – rekao je za kraj Adnan Delić, govoreći kako je na građanima da odluče da li je on promjena ili zamjena na ovoj poziciji“, zaključio je Delić.