Povodom uslovne preporuke za otvaranje pregovora za priključenje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji oglasila se Naša stranka.
Poručuli su da je EU prepoznala i jasno identifikovala napredak.
“Intenzivno radimo na tome da Bosna i Hercegovina otvori pregovore o pristupanju Evropskoj uniji i tako osiguramo evropsku perspektivu našoj državi.
Današnja poruka iz Brisela je nedvosmislena – Evropska unija je prepoznala i jasno identifikovala napredak koji smo ostvarili u ovom mandatu, ali je istovremeno nedvosmisleno ukazala na antiustavno djelovanja RS-a kao ključnu prepreku Bosne i Hercegovine na evropskom putu.
Imamo do sada najveću šansu na evropskom putu, te za kretanje od dejtonske ka briselskoj BiH.
Naša stranka će uložiti sve svoje napore za usvajanje ključnih zakona iz 14 prioriteta, a na međunarodnom planu voditi diplomatsku bitku da u martu Bosna i Hercegovina napravi historijski korak ka Evropi.
Jer naši građani su Evropljani i zaslužuju život u skladu sa evropskim standardima“, naveli su iz Naše stranke.
Nermin Nikšić: “Najbolji izvještaj o napretku BiH dosad, to je dovoljan pokazatelj rezultata rada”
Podsjetimo, premijer Federacije BiH i predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Nermin Nikšić ocijenio je da je Izvještaj Evropske komisije o BiH za 2023. godinu potvrdio ispravnost “naše politike kompromisa i razgovora, nasuprot politike populizma koja dominira na bh. političkoj sceni”.
Bosna i Hercegovina je, kako je naveo Nikšić, posljednjih osam godina, kada je riječ o reformama na putu ka EU, tapkala u mjestu.
“Kada smo u maju preuzeli vlast znali smo da nas čeka težak posao, ali smo bili opredijeljeni da radimo. Rezultat toga je dio usvojenih evropskih zakona u federalnom i državnom parlamentu i najbolji izvještaj Evropske komisije o napretku BiH dosad.
To je sasvim dovoljan pokazatelj rezultata rada u ovih šest mjeseci te odličan osnov za pozitivnu odluku o otvaranju pregovora u decembru“, istakao je Nikšić u komentaru objavljenom na društvenim mrežama.
Naglasio je da se ne mogu godinama zanemarene reforme provesti u par mjeseci, ali se može napraviti napredak što su, kako je smatra, uradili.
“No, proces se mora u cijelosti zaokružiti i toga smo svjesni. Stav Evropske komisije je samo dodatni podstrek. Izvještaj Evropske komisije smatram realnim, jer je temeljen na procjeni urađenog, što je najbolja opcija za BiH.
Ne trebaju nam dodatni pokloni već surova istina o tome da li smo i koliko spremni kroz pretpristupne reforme uvidjeti prednosti i dobrobiti od članstva“, dodao je Nikšić.
Naveo je da je BiH u fokusu i da je EU učinila sve što je potrebno da nam olakša.
“U izvještaju su navedeni pomaci koje smo napravili, ali su upućene i konstruktivne kritike. Očekivali smo da će biti i zamjerki jer smo i sami svjesni da dinamika reformskog procesa ne ide kako bismo mi to željeli, zbog brojnih opstrukcija s kojima se suočavamo.
Toga su svjesni i u EU pa se kritike prvenstveno odnose na političare iz Republike Srpske, koji su jasno naznačeni kao faktor blokada. Jasno je zato da je vrlo teško ostvariti napredak kakav bismo željeli, ali smo uspjeli da uradimo mnogo više nego što je to bio slučaj prethodnih godina.
Očekujem u periodu koji je pred nama od svih aktera u BiH, a posebno od nas u vladajućoj koaliciji na svim nivoima da se prihvatimo posla i završimo započeto“, poručuje Nikšić.
Podsjetio je da je i EU nadilazila unutrašnje političke i ekonomske razmirice na putu ka zajednici kakvu danas znamo i da to možemo uzeti kao primjer.
Detalji Izvještaja Evropske komisije o BiH
Izvještaj Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine ka članstvu u Evropskoj uniji napisan je na čak 142 stranice.
Nakon podnošenja zahtjeva za članstvo u EU u februaru 2016. godine, Bosna i Hercegovina mora ispuniti 14 ključnih prioriteta kako je navedeno u Mišljenju Komisije iz maja 2019. u oblasti demokratije/funkcionalnosti, vladavine prava, osnovnih prava i javne uprave.
Nakon što Komisija ocijeni da je Bosna i Hercegovina postigla neophodan stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo, a posebno da je ispunila ključne prioritete, Komisija će preporučiti otvaranje pregovora o pristupanju EU.
Na osnovu zaključaka Vijeća Evropske unije iz decembra 2019., Komisija svoje godišnje izvještaje fokusira na implementaciju zakona u Bosni i Hercegovini iz 14 ključnih prioriteta.
Na osnovu preporuke Komisije u decembru 2022. Vijeće Evrope je Bosni i Hercegovini dodijelilo status zemlje kandidata.
Pozitivan zamah koji je uslijedio nakon dodjele statusa kandidata rezultirao je ograničenim napretkom na ključnim prioritetima iz Mišljenja EK. Pozitivni pomaci na državnom nivou bili su u potpunoj suprotnosti s negativnim dešavanjima na nivou entiteta Republika Srpska, koja utječu na državu.
Između ostalog, navedeno je da, nakon dodjele statusa kandidata, javno opredjeljenje političkih stranaka za strateški cilj evropskih integracija donio je pozitivne rezultate. To su važni koraci i preuzete su obaveze ka ispunjenju ključnih prioriteta, uprkos negativnom zakonodavnom razvoju na entitetskom nivou. Formiranje koalicione vlade na državnom nivou rekordnom brzinom važan je dokaz nove političke dinamike i volje.
Potom su pohvalili zakone koje su vlasti u BiH do sada usvojili. Potom su dio posvetili dešavanjima u entitetu RS za koja su naveli da idu u suprotnosti s pozitivnim zamahom, prenosi Avaz.
“Konkretno, entitet je pozvao ustavne sudije da podnesu ostavke i usvojio zakon koji određuje da se odluke Ustavnog suda neće provoditi, pozivajući se na to da to dovodi u pitanje autoritet, integritet i nesmetano funkcionisanje Ustavnog suda i kršenje ustavnog i pravnog poretka zemlje.
Entitet je, također, ponovo uveo krivične kazne za klevetu, koje ozbiljno utječu na okruženje za civilno društvo i ograničavaju slobodu izražavanja i slobodu medija, što predstavlja veliki korak unazad u zaštiti osnovnih prava.
Nacrt zakona koji cilja grupe civilnog društva kao ‘strane agente’ usvojila je u prvom čitanju entitetska skupština. Ako se konačno usvoji ovaj zakon, to bi dodatno potkopalo efikasno funkcionisanje demokratije i označilo bi još jedan korak za žaljenje i neosporno veliki korak unazad“, navodi se u Izvještaju.
Osvrnuli su se na intervencije visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.
“Kontaktna tačka s Europolom konačno je počela s radom u junu 2023. Vijeće ministara je također usvojilo set nacrta zakona, posebno o: integritetu u pravosuđu; prevenciji torture (označavanje ombudsmana kao nacionalnog preventivnog mehanizma); stranci; i slobodi pristupa informacijama.
Određeni broj odluka Ustavnog suda tek trebaju da se u potpunosti provedu, uključujući i pitanje države imovine. Ustavni sud je suspendovao ili ukinuo nekoliko pravnih i političkih akata entiteta RS. Rukovodstvo entiteta odlučno je provoditi takve zakone ipak, ugrožavajući pravnu sigurnost.
Entitetska skupština sazvala je na državnom nivou ustavne sudije da podnesu ostavke, a u junu 2023. legalizovao neobjavljivanje odluka visokog predstavnika i neprovođenje ustavnih odluka Suda, dovodeći u pitanje autoritet i integritet Ustavnog suda i kršenje ustavnog i pravnog poretka zemlje. Skupštine oba entiteta bi trebale brzo imenovati sudije na upražnjena sudijska mjesta i osigurati puni sastav Ustavnog suda“, naglašeno je u Izvještaju.
Još su potrebne ustavne i izborne reforme da bi se Ustav uskladio s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, u skladu sa sudskom praksom Sejdić-Finci.
“Nisu poduzeti nikakvi koraci za razvoj socio-ekonomskih reformi u skladu s preporukama Evropske komisije i sa zajedničkim zaključcima ekonomskog i finansijskog dijaloga. Kontinuirane protekcionističke mjere su predmet zabrinutosti u implementaciji SSP-a.
Politički dijalog u okviru SSP-a obnovljen je nakon njegove političke blokade 2021.-2022. Bosna i Hercegovina još nije izradila nacionalni plan za usvajanje pravne tekovine EU, kako to zahtijeva SAA“, istaknuto je.
Navedeno je i da je entitet RS zastupao stajalište da ostane neutralno kada je riječ o ruskoj agresiji na Ukrajinu.
“Bosna i Hercegovina treba poduzeti bitne korake za poboljšanje ukupnog funkcioniranja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniran pristup kreiranju politike na nivou cijele zemlje. Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi priprema kada je u pitanju pravosuđe. Ostvaren je neki napredak u ovoj oblasti.
U septembru 2023. godine, Bosna i Hercegovina je izmijenila Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) s ciljem uspostavljanja sistema za provjeru imovinskih prijava sudija, tužilaca i članova VSTV-a, iako su napravljene izmjene u odnosu na verziju o kojoj je konsultirana Venecijanska komisija. Takve promjene ometaju djelotvornost sistema prijavljivanja imovine i stoga moraju biti izmijenjene“, navedeno je.
U Izvještaju je istaknuto i da je Skupština entiteta RS pozvala ustavne sudije na državnom nivou da podnesu ostavke i legalizirala neprovođenje odluka Ustavnog suda, dovodeći u pitanje autoritet i integritet Ustavnog suda i kršenje ustavnog i pravnog poretka zemlje.
“Bosna i Hercegovina se nalazi između rane faze i određenog nivoa pripreme prevencije i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Nije postignut napredak u borbi protiv korupcije. Određeni napredak je postignut u borbi protiv organiziranog kriminala“, piše u Izvještaju EK.
Istaknuto je da postoje sistemski nedostaci u operativnoj saradnji između organa za provođenje zakona i borbe protiv organiziranog kriminala, zbog neusklađenog krivičnog zakonodavstva, slabe institucionalne koordinacije i vrlo ograničene razmjene obavještajnih podataka.
Kriminalne organizacije koriste pravne i administrativne rupe. Policija je osjetljiva zbog petljanja politike.
U tom dijelu je navedeno da BiH mora nastaviti s borbom protiv terorizma i trgovine drogom te da je neophodno da poveća svoje kapacitete za to.
“Novi zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranje terorizma u skladu s pravnom tekovinom EU hitno treba usvojiti“, istaknuto je.
Kada je u pitanju sloboda izražavanja i sloboda medija, Evropska komisija navodi da je došlo do nazadovanja, posebno u zaštiti novinara od prijetnji i nasilja i osiguranja finansijske održivosti sistema javnog emitiranja.
“Ponovo uvedene krivične kazne za klevetu u entitetu RS u julu 2023. godine, ozbiljno utječu na okruženje za civilno društvo i ograničavaju slobodu izražavanja i medija. U septembru 2023. nacrt zakona koji cilja grupe civilnog društva kao „strane agente“ također je usvojen u prvom čitanju u RS, a ako se u potpunosti usvoji, to bi predstavljalo još jednan korak za žaljenje“, ponovljeno je.