Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a BiH i premijer FBiH na društvenim mrežama oglasio se nakon što je Generalna skupština UN-a usvojila Razoluciju o genocidu u Srebrenici.
Nikšić je zahvalio svima koji su podržali ovu Rezoluciju.
“Zbog onih koji uporno negiraju tu čunjenicu, bilo je nužno usvojiti ovakvu Rezoluciju. Hvala svim zemljama članicama Ujedinjenih nacija koje su prepoznale značaj Rezolucije i glasale za njeno usvajanje. U Srebrenici je počinjen genocid što je utvrđeno pravosnažnom presudom Međunarodnog suda pravde u Hagu.
Tu pravnu činjenicu ne može niko osporiti bez obzira koliko se pojedinci trudili da genocid svedu na ‘strašan zločin’. Strašan zločin je tragedija koja se desila prije par dana u Tuzli, nedavno u Gradačcu ili prošle godine u Beogradu, ali u Srebrenici je bio genocid”, napisao je on.
Također, Nikšić je objasnio zbog čega je usvajanje ove Rezolucije važna poruka.
“Rezolucija o genocidu u Srebrenici prvenstveno je bez sumnje ljudski i civilizacijski čin. Danas je poslana važna lekcija počiniteljima, zločincima i onom dijelu čovječanstva koje još uvijek ne zna razliku između dobra i zla. Nažalost, danas smo svjedoci da se slični zločini dešavaju i u drugim dijelovima svijeta, iako iz dubine duše želim da nikada neka nova generacija ne doživi sudbinu srebreničkih žrtava.
Rezolucija je stoga snažna ljudska, moralna i politička poruka pojedincima koji bježe od odgovornosti, poruka politikama revizionizma i afirmacije zla, što može dovesti do njegovog ponavljanja. Ona je čin suštinskog i simboličnog iscjeljenja, ograda od negiranja, sjećanje. Srebrenica nije ničija retorika, ničije mišljenje, ničija generalizacija, interpretacija.
Srebrenica nije osuda cijelog jednog naroda kako se to zlonamjerno nastoji kontinuirano predstaviti u okviru ciljane propagande. Nema kolektivne krivice, postoje samo zločin, počinitelji i njihovi nalogodavci. Srebrenica je istina koju moramo stalno naglas izgovarati, ne da bismo se vraćali u prošlost, već da bismo brinuli o budućnosti”, dodao je.
Podsjetio je Nikšić da je naredne godine 30 godina od genocida u Srebrenici.
“Iduće godine će biti trideset godina od počinjenja genocida u Srebrenici. Kao i svaka do sada, bit će to još jedna tužna godišnjica za porodice koje još traže svoje nestale. Porodice su ubijene, osakaćene, nestale, životi uništeni. Preživjeli su ostali da žive sa traumama tražeći tijela svojih najbližih, tražeći pravdu, zagovarajući istinu, opovrgavajući laži koje iznova otvaraju stare rane.
Rezolucijom se dodatno štiti istina o Srebrenici jasno definirana u presudama- ni pedalj dalje od toga. UN je prije trideset godina zakazao u Srebrenici. Danas su donošenjem Rezolucije u ovoj najbitnoj međunardnoj oganizaciji dokazali da se sa kobnim greškama mogu suočiti. Nadam se da će doći dan kada će nove generacije u našem okruženju prihvatiti istinu kao katarzu i kao čin skidanja okova zla koje tako nasilno njihove trenutne političke elite nameću svom narodu.
Srebrenica je ogledalo u kojem svi testiramo svoju ljudskost, svoju istinoljubivost i pravednost. To što je nekim pogled u ogledalo ružan, krivica je njih samih”, naveo je na kraju.
Za Rezoluciju je glasalo 84 zemlje, 18 je bilo protiv, a 68 suzdržano.
Većina zemalja članica UN-a odlučila je da se 11. jul svake godine obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Rezolucijom o genocidu u Srebrenici 11. juli je odobren na isti način na koji je 27. januar određen za Dan sjećanja na holokaust, a 7. april kao Međunarodni dan razmišljanja o genocidu nad Tutsima 1994. u Ruandi.
Konaković nakon što je usvojena rezolucija o Srebrenici: “Djelić pravde za žrtve genocida”
Na današnjoj sjednici Generalne skupštine UN-a izglasana je rezolucija o Srebrenici. Za rezoluciju su glasale 84 zemlje, 19 je bilo protiv, a 68 je bilo suzdržanih.
Nakon što je usvojena rezolucija, na Facebooku se oglasio ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković.
“Usvajanje rezolucije djelić je pravde za žrtve genocida. Dan kad je počinjen genocid, 11 juli, svih narednih godina bit će obilježen u Generalnoj skupštini UN-a, ali i u drugim zemljama širom svijeta.
Djeca će učiti u školama, a podizanje svijesti o genocidu u Srebrenici bt iće imperativ za civilizovani dio planete“, napisao je Konaković.
Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković se ranije osvrnuo i na današnje obraćanje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića pred Generalnom skupštinom UN-a, koja se održava povodom glasanja o rezoluciji o genocidu u Srebrenici, osudivši zaobilaženje termina ‘genocid’ u Vučićevom obraćanju i kazavši kako “ovakva politizacija naglašava nužnost donošenja rezolucije”.
“Svjedočili smo kako predsjednik Srbije Aleksandar Vučić negira presude međunarodnih tribunala, niti jednom ne upotrijebivši riječ ‘genocid’, te odbijajući priznati da se rezolucija donosi u ime žrtava. Ovakva politizacija naglašava nužnost donošenja rezolucije“, poručio je Konaković.
Istaknuo je i kako ovakav stav ne doprinosi skladu, već nagrađuje zločince.
“Ne možete očekivati od nas da šutimo zarad nacionalne sloge o strašnom stradanju našeg naroda i genocidu u Srebrenici. Pravi sklad se ne postiže na ovaj način; samo pomaže počiniteljima, a nagrađuje zločince“, podvukao je Konaković.
Aleksandar Vučić u UN-u: “Ovo je ispolitizirana rezolucija, ja sam u Srebrenici pognuo glavu i gotovo sam bio linčovan”
Podsjećamo, Vučić je u obrazloženju protivljenja rezoluciji rekao kako se radi o “ispolitiziranom” dokumentu, te da ona ne doprinosi pomirenju.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se na sjednici Generalne skupštine UN-a uoči glasanja o Rezoluciji o Srebrenici.
Vučić je kazao da je Srbija bila prva po broju žrtava u odnosu na broj stanovnika.
“Želim raskrinkati neistinito i lažno opravdanje za usvajanje Rezolucije. Ja sam se poklonio svim žrtvama sukoba u BiH, srpskim i bošnjačkim a i ranije sam se poklonio i položio cvijeće. Teško je govoriti nakon Njemačke koja je najjača zemlja u Evropi i vjeruje da ima moralno pravo da pridikuje svima koji se ne slažu”, kazao je Vučić na početku.
Ponovio je stav od ranije da je ovo “ispolitizirana rezolucija”.
“Ovo je ispolitizirana rezolucija. Zašto se usvaja? Njemačka je govorila o pojedinačnoj i pravnoj odgovornosti, ako je to tako, zašto se usvaja Rezolucija? Ako govorimo o pojedinačnoj odgovornosti, ona je već osigurana kroz optužnice i presude i svi oni koji su optuženi već su osuđeni na kazne zatvora. Nema pojedinačnih imena u Rezoluciji, ne spominju se”.
“Zašto samo ovaj slučaj, zašto samo ovaj primjer? Pitanje broj 2, pitali su da li ova rezolucija donosi pomirenje? Ne ovdje, nego u zemlji na koju se odnosi. NE, uopšte NE. U regiji? Ne, uopšte ne! Pitam Njemačku zašto su skrivali pripreme za ovu rezoluciju. Kada se pripremala za Ruandu, pripremala se na transparentan način”, kazao je Vučić.
Ponovio je da je Srbija bombardovana 1999. godine, te kazao:
“24. marta na Vijeću sigurnosti kada smo htjeli da razgovaramo zašto je bombardovana Srbija 1999. godine su nam rekli da ne gledamo u prošlost. Dva dana poslije su nam rekli da pripremaju rezolcuiju za događaje pet godina prije toga. U tom slučaju činjenice nisu bitne. Kome je ovo potrebno i zašto u ovom trenutku? Zašto ti ljudi nisu progovorili o genocidu koji su počinile njihove zemlje? Zašto ne govorite o Holokaustu? To je jedini genocid koji su UN priznale”.
“Genocid protiv srpskog naroda u Prvom svjetskom ratu niko nije čuo. Srbija je bila prva zemlja na svijetu po broju žrtava u odnosu na broj stanovnika. 28 posto stanovništva je izgubilo živote. Druga je bila Francuska”, kazao je Vučić.
Obrušio se na zemlje koje su inicirale rezoluciju.
“Zašto ste morali vršiti tako veliki pritisak na države članice UN-a samo protiv jedne male zemlje kao što je Srbija. Zašto ste prijetili državama članicama koje nisu htjele glasati za Rezoluciju? Zašto ste im govorili da neće dobiti ekonomsku pomoć”.
“Ja sam lično otišao u Srebrenicu da pognem glavu i položim cvijeće i gotovo sam bio linčovan. Ne radi se ovdje o pomirenju, ne radi se o sjećanju..”, kazao je.
Ambasada SAD u BiH pozdravila usvajanje rezolucije o Srebrenici: “Ovo je korak neophodan za pomirenje”
Nakon što je na sjednici Generalne skupštine UN-a usvojena rezolucija o genocidu u Srebrenici, oglasili su se iz Ambasade SAD u BiH.
Poručeno je da je ovo korak neophodan za pomirenje.
“Sjedinjene Države su ponosno kosponzorirale rezoluciju Generalne skupštine UN-a, koju su predložile Ruanda, Njemačka i Bosna i Hercegovina, u znak sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. i pozdravljaju njeno usvajanje.
Ponovljeno poricanje genocida u Srebrenici čini međunarodno obilježavanje događaja iz 1995. godine još važnijim i hitnijim. U rezoluciji se ističe da se genocid dogodio u i oko Srebrenice u julu 1995. godine, što je nesporna činjenica koju su utvrdili Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, Međunarodni sud pravde i veliki broj forenzičkih dokaza.
Rezolucija ne cilja nijednu državu članicu i ne pripisuje kolektivnu odgovornost nijednoj grupi ljudi. Kao što rezolucija jasno kaže, svi imamo obavezu da priznamo činjenice, podučavamo istinu, odamo počast žrtvama, podržavamo stalne napore na pronalaženju i identifikaciji žrtava i krivično gonimo počinioce. Ovi koraci su neophodni za pomirenje“, naveli su iz Ambasade SAD na platformi X.
Ovo je spisak zemalja koje su glasale protiv Rezolucije o genocidu u Srebrenici
Na današnjem zasjednju na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija (UN) usvojena je Rezolucija o genocidu u Srebrenici sa 84 glasa “za”, “suzdržanih” je bilo 68, a broj država koje su glasale “protiv” je 18.
Podsjetimo, ukupno 170 zemalja, članica UN-a danas je glasalo, a one koje su bile protiv Rezolucije su: Antigua i Barbuda, Bjelorusija, Kina, Komoros, Kuba, Sjeverna Koreja, Kongo, Dominika, Eritreja, Eswatini, Grenada, Mađarska, Mali, Nauru, Nikaragva, Rusija, Sao Tome i Principe, Srbija i Sirija.
Većina zemalja članica UN-a odlučila je da se 11. juli svake godine obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Rezolucijom o genocidu u Srebrenici 11. juli je odobren na isti način na koji je 27. januar određen za Dan sjećanja na holokaust, a 7. april kao Međunarodni dan razmišljanja o genocidu nad Tutsima 1994. u Ruandi.
Podsjetimo, glasanju je prethodila rasprava zemalja članica koje su objašnjavale svoje stavove u zavisnosti od toga da li su bile za, suzdržane ili protiv.
Nacrt rezolucije su prvi put službeno predstavile Njemačka i Ruanda 18. aprila u zgradi UN-a u New Yorku.
Ove dvije zemlje, koje su inicirale Rezoluciju, najveći su sponzori njenog usvajanja, a do zaključenja teksta nacrt rezolucije o Srebrenici kosponzoriralo je 39 država.