Najavljeni toplotni val koji je zahvatio Bosnu i Hercegovinu donosi nam temperature koje su znatno iznad prosjeka za ovo doba godine.
Poznati meteorolog Nedim Sladić gostovao je na N1 gdje je detaljno pojasnio trenutne vremenske prilike moguće temperaturne rekorde i dugoročne klimatske trendove.
Nestabilnosti i kiša na jugu
Protekli period donio nam je dosta padavina jaku grmljavinu i vjetar, a Sladić je objasnio glavne uzroke ovako nestabilnog vremena.
“Razlog nestabilnim vremenskim prilikama u proteklom periodu je bilo kruženje vlažnog i nestabilnog zraka u višim slojevima atmosfere, što bi nakon prijepodnevnog zagrijavanja podloge dovodilo do vertikalnog razvoja oblačnosti, što je i uslovljavalo pojavu lokalnih pljuskova i grmljavine.
Dakle, ovo su tipične postavke za kasno proljeće i rani početak ljeta. Dakle, nije ništa što nismo već viđali i proteklih godina i možemo reći da su to zapravo i uobičajene vremenske prilike, barem kada govorimo o kontinentalnom području Bosne i Hercegovine“, navodi Sladić.
Dodao je da situacija na jugu naše države ipak malo odstupa od uobičajenih klimatskih okvira.
“Kada gledamo jug naše zemlje, gdje bismo mi već polako ulazili u sušniju sezonu, ono što je evidentno jeste da i na području Hercegovine imamo u pojedinim područjima višu količinu padavina nego je to uobičajeno za mjesec juni. I samim tim već sada vidimo da je ovogodišnji juni dijametralno suprotan u odnosu na prošlogodišnji u kojem gotovo da nije bilo niti dana sa pojavom padavina“, ističe on za N1.
Vreli zrak iz Afrike i ljetne sparine
Značajna promjena vremena već je nastupila, a meteorolog podsjeća da je još ranije najavio dolazak izuzetno tople zračne mase sa sjevera afričkog kontinenta krajem mjeseca.
“Međutim, ono što je vrlo važno istaknuti jeste da stanovnici Bosne i Hercegovine nemaju pretjeranog razloga za zabrinutost, budući da glavnina vrućine se zadržava nad zapadnim dijelom evropskog kontinenta, a ono što mi dobijamo jeste da se mi nalazimo na prednjoj strani tog sistema i tako da se u našoj zemlji uglavnom zadržava umjereno toplo, odnosno vrlo toplo vrijeme, tako da te vrućine neće biti pretjerano izražene. Ali ono što hoće biti izraženo u početku, dok se malo tlo ne sasuši, jeste sparina“, objašnjava Sladić.
Za razliku od prethodnih godina kada su temperature dostizale i četrdeset stepeni Celzijusa uz obaranje rekorda ovoga puta se ipak ne očekuju takvi ekstremi.
“One su zapravo više nego je to uobičajeno kada se porede klimatski nizovi unazad 30 ak godina, ali sve u svemu temperature ne prelaze iznad 35 36 stepeni Celzijusa. Dakle, najviše vrijednosti temperatura zraka u narednom periodu koje možemo očekivati na području Bosne i Hercegovine idu do 36 stepeni Celzijusa u Hercegovini te na sjeveru Bosne, dok u ostatku naše zemlje do oko 32.
Dakle, mnogi će se vjerovatno složiti ovdje i podijeliti mišljenje sa mnom da su to ipak još koliko toliko podnošljive temperature u odnosu na vrijednosti kakve smo bilježili, recimo, u junu 2021. ili 2022., kao i primjer 2024. i 2025. kada smo išli do 40, pa lokalno i preko 40 stepeni Celzijusa“, kaže klimatolog.
Sladić naglašava da su trenutne prilike prilično povoljne za boravak na otvorenom ali isključivo uz neophodan oprez i adekvatnu zaštitu.
“Približavamo se solsticiju, dakle kada je zapravo Sunce i najjače, a to samim tim podrazumijeva i neku osnovnu zaštitu, dakle šešir, vodu i sve ono kako bi boravak na otvorenom bio što prijatniji i naravno što bezbolniji.
A i oni koji planiraju godišnje odmore, pogotovo onima kojima je ostalo još dana godišnjega odmora od prošle godine, dobra vijest je ako planiraju odlazak na more da su temperature mora već sada poprilično ugodne i za kupanje.
Uglavnom na jadranskoj obali su od 22 do 24 stepena Celzijusa sa daljnjom tendencijom povećanja kako budemo išli u narednu sedmicu, a isto tako ako idu ka Albaniji, Grčkoj, Jonsko more već sada na oko 24 25 stepeni Celzijusa, tako da sasvim prijatne temperature mora, a ta vrućina koliko toliko još relativno podnošljiva.”
Uticaj marinskih toplotnih valova na nastavak ljeta
Stručnjak je posebno pojasnio zanimljiv fenomen marinskih toplotnih valova i njihov direktan uticaj na zapadni dio Evrope i samo ljeto u našoj zemlji.
“Marinski toplotni val se trenutno nalazi upravo nad područjem Mediterana, jedan se nalazi nad obalama Norveškog mora i treći se nalazi nad obalama Francuske, dakle oko Bretanje.
To su vrlo važni faktori za razvoj vremenskih sistema u narednom periodu, jer postoji određeni vid podudarnosti kada imate prodore osjetno vrele zračne mase sa sjevera Afrike koje jako lijepo koincidiraju sa marinskim toplotnim valovima.
Naime, kada imate konstantno uzdizanje toploga zraka u višim slojevima atmosfere, na njenoj ivici on polako počinje padati i zahvaljujući samoj kompresiji zraka, kako taj zrak polako počinje padati u niže slojeve atmosfere, on se dodatno sabija i samim tim ti veoma jaki sistemi visokog zračnog pritiska ostaju u mjestu.
I to je zapravo jedan od uzroka zašto će sada područje zapadne Europe imati vrlo visoke temperature zraka, gotovo rekordne za ovo doba godine. Ako govorimo o vrijednostima temperatura zraka, recimo da će Francuska narednih dana ići do 43 – 44 stepena Celzijusa, što svakako nije uobičajeno za to područje, jer su temperature zraka i za 17 stepeni više nego je to uobičajeno za ovaj dio godine“, precizira Sladić.
Što se tiče samog ostatka ljeta ovi marinski toplotni valovi diktiraće tempo i kod nas.
“Ono što je evidentno jeste da će ovo ljeto imati svoje momente i faktički glavninu vrućine ja bih očekivao kako budemo išli prema sedmom i osmom mjesecu. Naravno, to nije nikakvo iznenađenje, ali s obzirom na veoma visoke površinske temperature mora u Mediteranu i naročito ukoliko se taj trend nastavi, onda možemo očekivati da će se uspostaviti malo duži toplotni talas sa kojim temperature zraka ponovo idu iznad 40 stepeni Celzijusa. I to je zapravo neki obrazac koji primjećujemo unazad 20 ak godina, koji postaje sve učestaliji nad područjem naše zemlje.”
Govoreći o količini padavina u naredna tri mjeseca Sladić ističe da bi one trebale ostati u nekim uobičajenim granicama.
“Te vrijednosti su uglavnom u granicama uobičajenih, dakle negdje između 190 i 240 mm za kontinentalni dio, na planinama do nekih 280 290, a u nizinskim područjima Hercegovine do oko 115. Dakle, govorimo o nekim konkretnijim količinama padavina u narednom periodu, zapravo ne treba ih niti spominjati.
Za sada nemamo neke bitnije padavine i eventualno prolazna naoblačenja koja bi nas kačila u narednoj sedmici ne bi dugo trajala. Sama riječ kaže prolazna naoblačenja, a zapravo uslovljena premještanjem poremećaja istočnije od naše zemlje“, kaže on i napominje kako se definiše toplotni val kod nas:
“U narednom periodu nema nekih bitnih iznenađenja, nema nekih ekstremno visokih temperatura zraka, viših da, i moramo biti oprezni kada govorimo o toplotnom valu u našoj zemlji, jer iako nema univerzalno prihvaćene definije, toplotni val u Bosni i Hercegovini, kao i u zemljama našeg susjedstva, uzima se u obzir da temperatura zraka pet dana zaredom bude pet ili više stepeni iznad uobičajene vrijednosti za to doba godine.
Ako to prevedemo na rječnik koji će svi razumjeti i uzmemo da je prosječna junska temperatura u Sarajevu 26, 31 stepen Celzijusa maksimalna dnevna temperatura zraka treba da bude pet ili više dana uzastopno kako bismo mogli reći da je na tom području toplotni val, ili kada bismo uprosječili tu temperaturu zraka na okviru cijele zemlje i onda na to dodali još pet stepeni, pet dana zaredom, kada bismo zvanično mogli reći da je naša zemlja ušla u toplotni val. Mi smo postali malo razmaženi, pa svakako viša temperatura kod nas je toplotni val i ekstremna vrućina.”
Upozorenje poljoprivrednicima i promjena klime
Meteorolog je poslao i jedno veoma ozbiljno upozorenje domaćim poljoprivrednicima ističući da zalihe vlage duboko u zemljištu postaju izuzetno siromašne za period nakon jula pa će redovno navodnjavanje usjeva biti prijeko potrebno.
“S druge strane, svaka količina padavina u ljetnom periodu, a pogotovo zadnjih godina, dolazi u vidu intenzivnijih i izraženijih oborinskih pljuskova. Dakle, govorimo o tim veoma kratkim oborinskim epizodama koje su nepovoljne po poljoprivredu, jer mogu najčešće napraviti više štete nego koristi.
Nije to ona stratificirana, fino raspoređena, lagana kiša koja omogućava zemljištu da upije svu tu vlagu. Međutim, ovdje govorimo zapravo o padavinama koje su zaista vrlo nagle, koje imaju veoma jak intenzitet i koje zemlja ne može upiti, zato što je zemljište dovoljno stvrdnuto i djeluje kao asfaltna podloga. I samim tim sva količina vode koja bi se inače upila da je pala u vidu ove ravnomjerne kiše, ona otiče u najbliži slivnik.
Tako da i kada vidite da je došlo do nekog intenzivnijeg pljuska u kojem je palo 50 ili 100 litara po kvadratnom metru, vi od te kiše nemate apsolutno nikakve koristi, nažalost, zato što će većina te vode oteći. Tako da u narednom periodu obratiti pažnju, naravno, kako se kulture ponašaju i u skladu sa svim potrebama navodnjavati gdje je to potrebno, naročito ukoliko ostatak ljeta dovede do toga, a kako sada stvari stoje, signali su prilično postojani za sedmi mjesec da će on donijeti talase vrućine“, upozorava meteorolog.
Odgovarajući na pitanje o tome koliko se sama ljeta zapravo mijenjaju pod uticajem globalnog zagrijavanja iznio je frapantne statističke podatke.
“Ako gledamo ljeto kao sezonu, mi možemo govoriti da na području Bosne i Hercegovine unazad nekih 20 ak ljeta, ako promatramo upravo ova recentnija ljeta, mi ćemo primijetiti da su temperature zraka znatno više u odnosu na one kakve smo imali unazad, recimo, 70 ak godina. Ali šta je vrlo važno tu istaknuti? Visokih temperatura je bilo i prije, ekstremno visokih također.
Međutim, ukoliko vi svake godine, ali gotovo svake godine, imate izrazito visoke temperature zraka koje traju i po nekoliko dana, a često se znaju desiti periodi unazad pet do deset godina da traju i po 10, pa i 15 dana, e tada već govorimo o nečemu što je prije, kada bi se posmatrala klima, bilo nešto što se tumačilo kao gornji rang klimatologije.”
Kako bi to što slikovitije prikazao uporedio je broj vrelih dana sa temperaturom preko trideset stepeni u glavnom gradu kroz različite vremenske periode.
“Ako se pogledaju klimatologije nizova Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bosne i Hercegovine, broj dana u klimatologiji niza 1961 1990, dakle klimatologiji u kojoj su odrasli moji roditelji, a vjerujem i većina moje generacije, tada govorimo da je prosječan broj vrelih dana unutar tih 30 godina, u nekim godinama malo više, u nekim malo manje, ali kada se sve svede na jednu liniju, broj takvih dana bio je 12.
Što će vam reći da zapravo u toku cijeloga ljeta vi ste imali na mjesec dana po četiri takva dana, dakle eventualno jednom u 10 dana. U novijoj klimatologiji 1981 2010 taj broj je 24, a u klimatologiji u kojoj ja živim, dakle u periodu u kojem ja živim, prosječan broj vrelih dana na području Sarajeva iznosi 30, odnosno 29,4, s tim ako uzmemo sad ove nove godine, to je već izašlo na 30. Dakle, nešto što je prije bilo da se dešava jednom u sedam dana, sada se dešava jednom u tri dana na okviru cijelog ljeta.”
Potpuno identičan trend primjetan je i kada su u pitanju izuzetno vrući dani.
“Takvih dana je prije bilo eventualno jedan, dva u prosjeku na okviru cijeloga ljeta, a sada ti dani su puno učestaliji i puno primjećeniji, dakle u novijoj klimatologiji. I faktički to jeste najbolji pokazatelj koliko se naša ljeta mijenjaju. S druge strane, količina padavina koja je poprilično varijabilna i faktički i ljeto je takvo u Bosni i Hercegovini, mi zapravo najveće količine padavina bilježimo u junu mjesecu na području Bosne.
I ono što je važno istaknuti jeste da i taj obrazac se sada mijenja, da je, čini se, više pomjereno sve ka maju nego što je to bio slučaj prije, ali u svom tom pogledu mi dobijamo sve dugotrajnije suše koje zapravo nisu uobičajene za područje Bosne, za područje Hercegovine s druge strane i jesu, s obzirom da je Hercegovina i Jadran najsušnija tokom ljeta. I to su zapravo ti indikatori da se nešto zaista promijenilo u klimatskom sistemu, ne samo na području Bosne i Hercegovine, već i na širem području evropskog kontinenta.”