U Sarajevu je u sedamdeset osmoj godini života preminuo Edin Numankadić, jedan od najvažnijih i najuticajnijih likovnih stvaralaca u Bosni i Hercegovini čiji je dugogodišnji rad ostavio neizbrisiv trag na domaćoj i regionalnoj umjetničkoj sceni.
Bogata karijera i ogroman doprinos kulturi
Numankadić je rođen u glavnom gradu Bosne i Hercegovine 1948. godine.
Svoje obrazovanje krunisao je završetkom Katedre za likovno obrazovanje na Pedagoškoj akademiji, a uspješno je studirao i Historiju jugoslovenskih književnosti na Filozofskom fakultetu.
Njegovo aktivno prisustvo na likovnoj sceni traje od početka sedamdesetih godina prošlog vijeka.
Tokom tog perioda osnovao je kultne umjetničke grupe kao što su “1+1+1”, “Prostor-Oblik” i “KAMMEN”, čime je dao veliki doprinos razvoju i oslobađanju domaće umjetnosti.
Od slikarstva do radikalnih umjetničkih poteza
Tokom svoje impresivne karijere prošao je kroz nekoliko različitih faza stvaralaštva. Na samim počecima najviše se bavio slikarstvom bojenog polja kao i analitičkim slikarstvom.
Kasnije je tokom ratnih dešavanja i u godinama koje su uslijedile u svoj rad počeo uvoditi praksu upotrebe odbačenih i pronađenih predmeta koje je pažljivo ugrađivao u svoje skulpture i instalacije.
Svoj svojevrstan umjetnički vrhunac dosegao je izuzetno radikalnim činom kada je odlučio uništiti vlastita prijeratna djela.
Naša država imala je čast da je ovaj velikan čak dva puta predstavlja na prestižnom Venecijanskom bijenalu.
Prvi put se to desilo 1993. godine u okviru ratnog projekta Svjedoci postojanja a drugi put 2003. godine u sklopu nacionalne selekcije.
Spašavanje olimpijskog naslijeđa i brojna priznanja
Pored svog autorskog rada Numankadić je decenijama obavljao izuzetno važnu funkciju direktora Olimpijskog muzeja u Sarajevu.
Tokom najtežih dana opsade grada 1992. godine lično je učestvovao u herojskom spašavanju vrijednih eksponata iz zapaljene zgrade muzeja, te je tako sačuvao neprocjenjivo naslijeđe Zimskih olimpijskih igara održanih 1984. godine.
Također, bio je jedan od osnivača i stalni savjetnik kolekcije Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi, te dugogodišnji član Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine još od 1974. godine.
Njegov rad prepoznat je širom planete kroz više od pedeset samostalnih i preko tri stotine kolektivnih izložbi.
Za svoj doprinos kulturi dobio je više od dvadeset prestižnih priznanja među kojima se posebno izdvajaju Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva iz 1999. godine i francuski Orden viteza umjetnosti i književnosti koji mu je svečano uručen 2021. godine.
Tuga pred veliku izložbu
Ova izuzetno tužna vijest o njegovom odlasku stigla je neposredno uoči otvaranja njegove velike samostalne izložbe pod nazivom “Prisustvo” koja je bila zakazana za 25. juni u prostorijama Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine.
Ova posebna postavka kojom se ujedno trebao obilježiti i veliki jubilej odnosno osamdeset godina rada same galerije bila je zamišljena kao detaljan presjek njegovog petodecenijskog rada koji je uvijek bio vođen čistom intuicijom i potpuno izvan svih komercijalnih okvira.