Počevši od 1. novembra, susjedna Crna Gora uvodi znatno stroža pravila za prelazak granice. Prema izvještajima tamošnjih medija, novi vizni režim obuhvatit će građane iz ukupno pet država.
Na ovom spisku nalaze se Rusija, Bjelorusija, Turska, Saudijska Arabija, Kina, a turisti će morati osigurati vizu za svoj nesmetan boravak u ovoj balkanskoj zemlji.
Usklađivanje sa evropskim pravilima
Ovaj potez crnogorskih vlasti predstavlja presudan korak ka ispunjavanju strogih uslova Evropske unije.
Naime, uvođenjem novih ograničenja, država uspješno zatvara bitno pregovaračko poglavlje 24, koje se prvenstveno odnosi na pravdu, slobodu, sigurnost.
Iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova snažno naglašavaju da Podgorica ovim činom dokazuje svoju jasnu posvećenost evropskim integracijama.
Pored velikih političkih poena, ova važna reforma državi otvara vrata za povlačenje finansijske injekcije u iznosu od blizu 4.000.000 eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan.
Udar na ekonomiju i turističku sezonu
Iako nadležne institucije obećavaju da će sam proces izdavanja papira učiniti maksimalno brzim, te lako dostupnim, mnogi stručnjaci izražavaju duboku zabrinutost.
Poznati ekonomski analitičar Stevan Gajević upozorava da bi ova administrativna barijera mogla zadati težak udarac cjelokupnoj privredi, s posebnim osvrtom na osjetljivi turistički sektor.
“Crna Gora je mala, izrazito otvorena turistička privreda koja nema luksuz da administrativno sužava tržište s kojeg dolazi značajan broj gostiju – ne samo gostiju, nego i vlasnika nekretnina, investitora, potrošača. Posljedice se svakako neće ogledati samo u manjem broju noćenja, već i u smanjenju prihoda hotela, restorana, aviokompanija, prevoznika, pa i manjem ubiranju poreza po osnovu PDV-a i akciza u državni budžet Crne Gore“, objašnjava Gajević.
Ovaj stručnjak dodaje da, bez obzira na to što članstvo u uniji ostaje glavni strateški cilj, to ne bi smjelo rezultirati slijepim žrtvovanjem domaćih interesa i gušenjem vlastite ekonomije.
“Smatram da Evropska unija, podižući administrativne zidove prema ostatku svijeta, postaje zatvorenija, skuplja i manje konkurentna. Tako da takve odluke ne samo da štete Crnoj Gori, nego štete i Evropskoj uniji“, smatra Gajević.