Poznati bosanskohercegovački meteorolog Nedim Sladić objavio je detaljnu analizu i osvrt na proračune za predstojeću zimu.
On je poslao jasno upozorenje javnosti da se na osnovu trenutnih parametara još uvijek ne mogu donositi pouzdani zaključci o tome kakvo vrijeme očekuje Balkan, evropski kontinent.
“Za razliku od ljetnih prognoza, kod kojih se određeni obrasci atmosferske cirkulacije mogu prepoznati i nekoliko sedmica unaprijed, o zimi trenutno još ne možemo govoriti s velikom pouzdanošću. Prve naznake postoje, ali za jasniju sliku trebat će nam još vremena i novih proračuna sezonskih modela, uz veliki oprez prilikom korištenja prošlih analogija“, naveo je Sladić.
On je posebno podvukao da će se čak i tada raspravljati isključivo o vjerovatnijim scenarijima, a nikako o fiksnoj i egzaktnoj prognozi za pojedinačne dane.
Priroda i domet fenomena El Niño
Sladić je detaljno razjasnio mehanizam koji pokreće El Niño, a koji nastaje kroz kompleksno međudjelovanje okeana, atmosfere u istočnom, centralnom pojasu tropskog Pacifika.
Njegova snaga prati se posmatranjem promjena u temperaturi površine mora, atmosferskom pritisku, pasatima.
Jedan od ključnih alata jeste indeks južne oscilacije (SOI), ali stručnjak napominje da se intenzitet ne smije mjeriti isključivo tim parametrom.
Naziv “super” koristi se za izuzetno snažne epizode kada odstupanja temperature morske površine pređu približno dva stepena u ekvatorijalnom dijelu okeana.
Kao primjere takvih snažnih procesa izdvojio je zimske periode 1982/1983, 1997/1998, 2015/2016. godine.
“Važno je naglasiti da se svaki El Niño razvija na drugačiji način, pa ni njegove posljedice nisu uvijek jednake“, upozorio je.
Vrhunac ovih pojava često se bilježi krajem jeseni ili tokom zime na sjevernoj hemisferi, no njihov utjecaj ne prestaje onog trenutka kada morske anomalije počnu opadati.
“Drugim riječima, odgovor nije instantan, već ima zakašnjelu reakciju“, naveo je Sladić.
Preraspodjela toplotne energije i promjena okeanske cirkulacije dovode do toga da globalna temperatura reaguje sa zakašnjenjem, no Sladić upozorava da anomalija u jednom dijelu Pacifika ne garantuje unaprijed definisan globalni skok temperature.
Šta to zapravo znači za Balkan i Evropu?
Govoreći o bombastičnim najavama, meteorolog ističe da se u medijima često izvlače pogrešni i nerealni zaključci.
“Šta nam sve ovo govori o zimi na Balkanu i u Evropi? Zapravo, mnogo manje nego što bi nas brojni medijski naslovi mogli navesti da pomislimo“, poručio je Sladić.
Direktne posljedice najviše trpe tropski Pacifik, dijelovi Sjeverne Amerike, Južne Amerike, Karibi, jugoistočna Azija, Australija, gdje se bilježe suše u Amazonu, padavine u Brazilu, pad ulova ribe u Peruu.
“Evropa je, opet, druga priča“, naglasio je Sladić.
Vrijeme na našem kontinentu diktira znatno komplikovanija struktura sjevernog Atlantika, kretanje ciklona, položaj mlazne struje, sjevernoatlantska oscilacija (NAO), ponašanje polarnog vrtloga, procesi u tropskom Atlantiku, Indijskom okeanu.
“Kao što vidimo, imamo niz varijabli pa ovo možemo posmatrati kao ‘jednačinu sa više nepoznatih’“, objasnio je.
Statistika bez garancija i neviđeni presedan
Iako pojedini modeli sugerišu nešto blaži početak zime u evropskim zemljama, to nikako ne znači siguran ishod na terenu.
“Korelacija ne znači da će se isti obrazac ponoviti. Još manje nam omogućava da na osnovu jednog klimatskog fenomena unaprijed odredimo količinu snijega, broj hladnih dana ili vjerovatnoću prodora hladnog zraka nad Balkanom“, upozorio je.
Kao dodatnu prepreku navodi činjenicu da je današnji klimatski sistem znatno topliji nego krajem prošlog vijeka, zbog čega se ranija poređenja moraju uzimati sa velikom dozom rezerve.
“Ranije analogije treba koristiti pažljivo, bez pretpostavke da će se historijski obrasci ponoviti na identičan način“, naveo je.
Na pitanje kada javnost može očekivati preciznije procjene, dao je jasan vremenski okvir.
“Prije prve dekade novembra teško je očekivati da ćemo moći reći nešto konkretnije o zimi i ja se samim tim po pitanju zime još neko vrijeme neću oglašavati“, naveo je.
Na samom kraju, istakao je jedinstvenost aktuelnih prilika na planeti.
“Sama godina po sebi je specifična, a trenutna faza El Niño je presedan u kojem imamo niz faktora koji će modificirati, a samim tim i dirigovati konačni ishod. A presedani obično postavljaju neka druga, nepisana, ali možda i neviđena pravila“, zaključio je meteorolog Nedim Sladić.