Bivši pripadnici Zelenih beretki i Armije RBiH okupili su se danas u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici kako bi obilježili bitke kojom su, kako ističu, odbranili glavni grad ali i Bosnu i Hercegovinu 2. i 3. maja 1992. godine.
Skup je počeo postrojavanjem, a u uniformama i zastavama Zelenih beretki bila su i djeca.
Došli su kako bi, kako su rekli, odali počast poginulim suborcima, ali i pružili podršku optuženima u predmetu “Dobrovoljačka” koje je ponovo aktiviralo Tužilaštvo Bosne i Hercegovine.
Na optužnici je deset osoba.
Vahid Alić, predsjednik Udruženja “Zelene beretke” Stari Grad, kazao je kako je bitka prije 30 godina bila jedna od najznačajnijih za odbranu Sarajeva te nezavisnosti i državnosti BiH, prenosi N1.
“JNA je stala na stranu agresora. U jutarnjim časovima 2. maja potpomognuta paravojnim formacijama SDS-a, sprpskim dobrovoljcima i niškim specijalcima izvršila udar na ključne objekte jedne nezavisne, suverene države.
Napadnuti su Predsjedništvo, Elektorprivreda, Pošta, Televizija, gađan repetitor Hum. Ciljano kako bi se svijetu pokazalo da novoizabrana vlast RBiH ne može voditi ovaj narod. To je bio državni udar.
Zahvaljujući vama braćo, braniocima Zelenih beretki, MUP-a specijalnim jedinicama i drugim jedinicama TO, uspjeli smo poraziti tada četvrtu vojnu silu u Evropi i vratiti je na početne položaje te pregovarate o izmještanju JNA iz Sarajeva.
Bio je to pokušaj presijecanja grada na dva dijela, a paralelno s tim zarobljen je predsjednik Alija Izetbegović i delegacija koja se vraćala s pregovora u Lisabonu. Scenario JNa i srpskih političara bio je državni udar, svrgavanje predsjednik i Predsjedništva BiH”, rekao je Alić.
Naveo je kako je razmjena Milutina Kukanjca i Alije Izetbegovića trebala biti obavljena 3. maja u Dobrovoljačkoj, ali da “JNA nije ispoštovala uslove razmjene”.
Naveo je kako su vojnici “JNA trebali bez naoružanja napustiti kasarnu, ali su je napustili pod punom ratnom opremom i izvršili provokacije s pojedinačnim pucanjem”.
“Došlo je do razmjene vatre i stradao je određeni broj pripadnika JNA i ranjen. Ostali su zarobljeni, provedeni u institucije RBiH i kasnije razmijenjeni.
Ono što se danas dešava i dešava niz godina, je neistina koja vlada oko Dobrovoljke, a to je brojčano stanje ubijenih JNA. Bilo ih je šest. Ostali su poginuli u napadu na grad Sarajevo, Predsjedništvo i to je prava istina”, poručio je Alić.
Muhamed Švrakić kazao je kako poslije 30 godina vidimo nepravdu koju braniocima nameće Tužilaštvo BiH, a “pod pritiskom tužilaštva agresora Srbije”, misleći na optužnicu.
“Ulica Dobrovoljačka je bila vojni legitimni cilj iz više razloga: Niko nije mogao garantovati nikakav vojni prolaz kada se uzme u obzir da je dao Alija Izetbegović koji je u tom momentu bio zarobljenik. Danas imamo u Tužilaštvu izjavu kako da Alije nije bio zarobljenik.
Prave nas budalama. Danas imamo i povike iz RS od Dodika i njegovih poltrona da se ista istraga proširi i na 2. maj. To znači da žele suditi braniocima koji su branili gole živote. Jedanput zauvijek bi se ovo trebalo prekinuti”, rekao je Švrakić.
Pozvali su sve političke snage koje govore da su patriotske snage i za BiH i branioce, da “prekinu sve odnose sa Srbijom dok ne puste sve ratne zarobljenike koji se 30 godina nakon rata nalaze u Srbiji”.
“Ako nastavimo trpiti, izjednačit će agresora i žrtvu. Mi nismo išli na Pale i nigdje drugo, branili smo svoj prag i dom”. Srbija ponovo ima tendencije da napadne BiH i s njom se trebaju prekinuti odnosi”, poručio je Švrakić.
Potom su položeni vijenci i cvijeće, a prisutni su se uputili prema mezaru Kovači.
Podsjetimo, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv deset osoba u predmetu “Dobrovoljačka” zbog ratnog zločina počinjenog 3. maja 1992. godine u Sarajevu.
Optuženi su Ejup Ganić, Zaim Backović, Hamid Bahto, Hasan Efendić, Fikret Muslimović, Jusuf Pušina, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob, Ismet Dahić i Mahir Žiško.
Iz Tužilaštva navode da se terete za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i zločin protiv civilnog stanovništva.
Prema saopćenju Tužilaštva, njih desetorica se terete da su, u okviru svojih funkcija i ovlaštenja u vojnim, policijskim i civilnim strukturama, zajedno sa svojim podređenima planirali, podstrekavali i izvršili napad na nebranjenu mješovitu kolonu vojnika i civila zaposlenih u bivšoj Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA) pod pratnjom mirovnih snaga Ujedinjenih nacija (UN).
Na teret im je, prema Tužilaštvu, stavljeno da nisu spriječili ubistva i ranjavanja vojnika i civila, da su propustili da kazne izršioce ubistava i ranjavanja, mučili i nečovječno postupali prema zarobljenim vojnicima, nisu spriječili ni kaznili počinioce, kao i da su im pomagali poslije izvršenog zločina.
“Optužnica Tužilaštva BiH odnosi se na događaje od 03. maja 1992. godine, a prikupljeni su dokazi koji se odnose na stradanje osam ubijenih žrtava sa utvrđenim identitetom, među kojima ima i civila i sanitetskog osoblja, ranjavanje 24 osobe, zarobljavanje više desetina vojnika i civila koji su mučeni i zlostavljani”, saopćeno je iz Tužilaštva.
U istom saopćenju je navedeno da je Tužilaštvo BiH, zajedno s Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA), kao i Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS), provelo temeljitu istragu, u kojoj je saslušano više stotina svjedoka događaja, među kojima i preživjeli vojnici i civili, predstavnici porodica ubijenih i ranjenih žrtava, kao i veliki broj sudionika događaja.
Uz optužnicu predloženo je saslušanje 277 svjedoka, kao i više vještaka, a priloženo je više od 500 materijalnih dokaza kojima se potkrepljuju navodi optužnice.
Ranije se provodila istraga protiv 14 tadašnjih vojnih i političkih dužnosnika Republike BiH u vezi s dešavanjima u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, ali je obustavljena 17. januara 2012., a međunarodni tužilac Jude Romano je obavijestio Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske da samo oštećena strana može da podnese pritužbu.
Pritužbu za obustavljanje istrage su podnijele porodice poginulih boraca uz stručnu pomoć MUP-a RS-a.
Nakon što nije odlučeno o prigovorima, oštećeni su podnijeli apelaciju Ustavnom sudu BiH, koji je početkom 2018. godine naredio Tužilaštvu BiH da odluči po prigovorima za obustavljanje istrage, a Državno tužilaštvo je stavilo van snage Naredbu o obustavi istrage u predmetu “Dobrovoljačka” i naredilo njeno ponovno otvaranje.