Danas je Svjetski dan sreće, objavljena je nova lista država u kojima se najbolje živi, ali i onih u kojima je najlošije.
Za Samuela Kopperoinena, život u najsretnijoj zemlji na svijetu tokom pandemije koronavirusa, nije stvar kratkoročne sreće, piše CNN.
Stvar je u društvenoj sigurnosti i drugim sistemima podrške koje njegova država ima i prije nego što nevolja nastupi.
Kopperoinen živi u Finskoj, koja je proglašena najsretnijom zemljom na svijetu treću godinu zaredom, prema posljednjim izvještajima Ujedinjenih naroda o Svjetskoj sreći.
Finsku prate Danska, Švicarska, Island i Norveška.
Zemlje su rangirane na osnovi šest ključnih stvari koje donose dobrobit: prihodi, sloboda, povjerenje, zdrav život, društvena podrška i velikodušnost.
“Važan dio dobrobiti je kvalitetna javna zdravstvena zaštita”, kaže Kopperoinen, poduzetnik iz Helsinkija, koji je oženjen i ima troje djece.
On je rekao i kako Finci imaju osjećaj da će u slučaju bolesti i invaliditeta, dobiti adekvatno liječenje.
“Vjerujemo u kvalitet i dostupnost svega toga, a važna je i mreža našeg društvenog osiguranja. To nam pomaže ako izgubimo posao, razbolimo se ili se naša djeca razbole. Izgubit ćemo prihode, ali ćemo dobiti kompenzaciju koja nam pomaže preživjeti i prilagoditi svoju dnevnu potrošnju”, dodaje on.
I nisu zdravstvena njega, njega djece, obrazovni sustav i pogodnosti za nezaposlene jedino što čine dobro društvo, posebno u ovom nemirnom vremenu, dok se koronavirus širi čitavim svijetom.
“Lokalne općine i crkve organiziraju pomoć za svoje članove”, kaže Kopperoinen.
Tu su, također, i internet organizacije i servisi poput Nappi Naapuri, gdje ljudi mogu dati i tražiti pomoć iz svog susjedstva.
“To je vrlo težak režim”
Sreća neće cijepiti ove zemlje protiv novog virusa, kako je rekao i sam Jeffrey Sachs, profesor ekonomije i direktor Centra za održivi razvoj Univerziteta u Columbiji.
“Ni zdravstveni sistemi, sami po sebi, nisu spremni izboriti se s ovim. Ključne mjere u sedmicama koji dolaze bit će društveno distanciranje, samoizolacija, karantin, sklonište i druge mjere za suzbijanje ovog virusa, namjerno i sistemski. Ako se dobro odrade, to su ključne mjere društvenog i ekonomskog života”, kaže Sachs.
“Ovo je veoma težak režim, težak za provođenje i praćenje i jedan od većih ekonomskih troškova za kratko vrijeme. Sve to je u službi izbjegavanja velike stope smrtnosti. Smatram da će vlade koje dobro funkcioniraju, bolje i riješiti sve ovo, jer ovakva situacija zahtijeva jake i efektne vlade i izvršenja”, kaže on.
Kao suprotnost ovome stoji situacija u SAD-u, koje se rangiraju kao 18. u izvještaju o najsretnijim državama na svijetu. Kako Sachs kaže, tamo je situacija “katastrofa”.
“U ovom slučaju, pokazuje se slabo povjerenje vlade, slab učinak i očekivanja javnosti od vlade. Mi smo potpuno nespremni”, kaže dalje Sachs.
Ljudi uspijevaju u društvima visokog stepena povjerenja
Kada pandemije, poput koronavirusa, napadaju zdravlje i prihode stanovnika mnogih zemalja, stanovnici “društva s visokim stupnjem povjerenja, prirodno traže i nalaze načine zajedničkog rada, kako bi se oporavili od štete i ponovo izgradili dobre živote”, navedeno je u jednom izvještaju.
“To je, ponekad, dovodilo do iznenađujućeg porasta sreće uslijed nečega što bi se, u suprotnom, moglo činiti nesrazmjernim katastrofama. Čini se kako je najčešće objašnjenje ovoga to da su ljudi ugodno iznenađeni spremnošću svojih komšija i institucija u cilju da jedni drugima pomognu”, nastavlja se u izvještaju.
“Ovo pruža povećan osjećaj pripadnosti i ponosa na ono što su postigli. Ove prednosti su nekada dovoljne nadoknaditi i materijalne gubitke”, zaključak je ovog izvještaja.
S ovime se slaže i profesor historije i građanskog odgoja, Ville Jäättelä.
Jäättelä smatra da je finska vlada savršena i vjeruje sadašnjoj administraciji da će učiniti najbolje što može tokom ove krize.
“Možda se, retrospektivno, mogu naći neke stvari koje je trebalo učiniti ranije ili kasnije ili ih ostaviti neučinjene. Ali tokom ovakvih kriza, oni moraju raditi s informacijama koje imaju i ne mogu predvidjeti budućnost. Ne može se sve procijeniti 100 posto sigurno, tako da vjerujem da će oni učiniti najbolje što znaju i sve što mogu”, kaže Jäättelä.
Supermoćnici nisu sretni
Čak i bez utjecaja koronavirusa, nijedna od najvećih svjetskih ekonomskih sila nije se kvalificirala u prvih 10 najsretnijih zemalja. Velika Britanija zauzela je 13. mjesto, na koje je skočila u odnosu na prošlu godinu, kada se nalazila na 15. mjestu, dok je Njemačka ostala na 17. mjestu već drugu godinu zaredom. Japan je stigao na 62. mjesto (na koje je pao s 58. mjesta), Rusija se našla na 73. mjestu (a bila je na 68.), a Kina je zauzela 94. mjesto, što je za jedno mjesto gore nego prošle godine.
S druge strane, ljudi u Afganistanu su najnesretniji, pokazalo je istraživanje 153 zemlje. Poslije njega su Južni Sudan, Zimbabve, Ruanda i Srednjoafrička Republika.
Sve je počelo iz Butana
Butan je Ujedinjenim narodima 2011. godine predložio Svjetski dan sreće, što je donijelo međunarodnu pažnju sreći kao mjerilu blagostanja.
Godine 2012., Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 20. mart Svjetskim danom sreće priznajući “važnost sreće i blagostanja kao univerzalnih ciljeva i težnji u životima ljudi iz čitavog svijeta i važnost njihovog prepoznavanja u političkim ciljevima”.
Ovogodišnji izvještaj je deveti izvještaj koji se pojavio od 2012. godine. Rangiranje najsretnijih zemalja na svijetu vrši se na osnovi analiza podataka anketa iz 156 zemalja, uključujući i Gallupovu svjetsku anketu.
Najsretnije zemlje na svijetu:
1. Finska
2. Danska
3. Švicarska
4. Island
5. Norveška
6. Holandija
7. Švedska
8. Novi Zeland
9. Austrija
10. Luksemburg
Najnesretnije zemlje na svijetu:
1. Afganistan
2. Južni Sudan
3. Zimbabve
4. Ruanda
5. Srednjoafrička Republika
6. Tanzanija
7. Bocvana
8. Jemen
9. Malavi
10. Indija