Austrijski vojnici privremeno su obustavili spasilačke operacije u Turskoj zbog sigurnosnih rizika.
“Postoji povećana agresija između frakcija u Turskoj“, rekao je potporučnik austrijskih oružanih snaga u subotu dodavši da ima izvješća o pucnjavi.
U turskoj pokrajini Hatayiju od utorka nalazi se 82 vojnika i vojnikinja iz postrojbe za pomoć u katastrofama, rekao je.
Ostali su na mjestu događaja i spremni su za daljnje zadaće kad se stanje popravi, dodao je.
“Nema napada na nas, Austrijance. Svi smo dobro”, rekao je Kugelweis dodavši: “voljeli bismo nastaviti pomagati, ali su okolnosti takve kakve jesu”.
Nakon Austrije, povlače se i Nijemci
Njemačka Savezna agencija za tehničku pomoć (THW) i humanitarna organizacija I.S.A.R Germany prekidaju iz sigurnosnih razloga spasilačke napore u potresom pogođenoj pokrajini Hatay, a ranije u subotu takav je potez povukao i austrijski tim.
Zadnjih sati sigurnosna situacija u pokrajini Hatay pogoršala se, rekle su organizacije u subotu.
Potražni i spasilački timovi zasad ostaju u zajedničkoj bazi u gradu Kirikhanu, javlja njemačka agencija dpa.
“Ako se pojavi konkretni pokazatelj da se još netko može izvući živ ispod ruševina, odmah ćemo poći na lice mjesta”, rekla je glasnogovornica Katharina Garrecht.
THW i I.S.A.R ocjenjuju da su napetosti posljedica teških stanja zbog “nestašica hrane i opskrbe vodom u potresom zavaćenom području”.
Direktor za operacije I.S.A.R-a ovako je objasnio nastalu situaciju “Vidljivo je da bijes polako potiskuje tugu”.
Ranije u subotu austrijski vojnici privremeno su obustavili spasilačke operacije u Turskoj zbog sigurnosnih rizika.
“Postoji povećana agresija između frakcija u Turskoj”, rekao je potporučnik austrijskih oružanih snaga u subotu dodavši da ima izvješća o pucnjavi.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je u subotu da će vlada djelovati protiv ljudi koji pljačkaju i čine druge zločine u područjima pogođenima razornim potresima.
“Proglasili smo izvanredno stanje”, rekao je Erdogan pri obilasku katastrofom pogođenih područja, javio je Reuters.
“To znači, od sada pa nadalje, ljude koji budu pljačkali ili otimali stići će čvrsta ruka države”, poručio je turski predsjednik.
U petak je bilo pljačke u regiji, rekao je Erdogan no nije objasnio na kakve je otmice mislio.
Granični prijelaz otvoren je između Turske i Armenije prvi put u 35 godina, izvijestila je u subotu službena turska agencija Anadolija, a prenosi agencija AFP.
Pet kamiona pomoći namijenjene stradalima u potresu koji je pogodio Tursku i Siriju prešlo je u subotu granični prijelaz Alican u pokrajini Igdir, prenosi Anadolija.
Ranije u subotu turska Državna uprava za katastrofe i hitne slučajeve (AFAD) izvijestila je da je broj poginulih u Turskoj porastao na 20.665.
Stanje je mnogo složenije u Siriji s dosad 3.384 poginulih, i gdje su prvi konvoji pomoći ušli tek u četvrtak jer riječ je o podijeljenoj zemlji nad kojom država nema cjelovitu vlast pa dijelove kontroliraju pobunjenici.
Spasilačke ekipe oštro kritiziraju nedostatak pomoći određenim područjima upozoravajući da je riječ o humanitarnoj krizi i stoga pomoć ne smije biti politički uvjetovana.
U Siriji u kojoj je rat izbio 2011. te su milijuni raseljeni unutar zemlje, a milijuni u susjednim državama, potres je, prema procjenama UN-a, ostavio bez krova nad glavom još oko 5,4 milijuna stanovnika.
Počela masovna hapšenja građevinara u Turskoj zbog urušavanja hiljada zgrada u zemljotresima
Više od deset osoba iz građevinskog sektora uhapšeno je u Turskoj nakon urušavanje hiljada zgrada u potresu koji je u ponedjeljak pogodio jug zemlje, izvijestili su lokalni mediji u subotu.
Među privedenima je poduzetnik iz pokrajine Gaziantep i jedanaest ljudi iz pokrajine Sanliurfa, navodi turska agencija DHA.
Stravično urušavanje zgrada razotkrilo je nesavjesnu gradnju i nepoštivanje zakonskih propisa u gradnji čime su stanovnici praktički izgubili izglede za preživljavanje.
Zbog toga u Turskoj ključa bijes stanovništva kako raste broj žrtava, do sada gotovo 22.000, a više od 80.000 je ranjenih.
Očekuju se nova hapšenja pošto je državni odvjetnik za regiju Diyarbakir, jednu od deset pokrajina pogođenih katastrofom, najavio u subotu da je napisano 29 uhidbenih naloga, javlja službena novinska agencija Anadolija.
Prema tom izvoru, jedan od uhapšenih je poduzetnik koji je gradio stambene zgrade u Gaziantepu, a priveden je u Istanbulu.
Državno odvjetništvo počelo je nekoliko istraga u pokrajinama pogođenima potresom kao što su Kahramanmaras u kojoj je okrug Pazarcik, gdje je bio epicentar potresa.
Tursko ministarstvo pravosuđa naredilo je državnim odvjetnicima deset pokrajina da “otvore istrage o zločinima povezanima s potresima”.
U petak je policija u zračnoj luci Istanbula privela poduzetnika iz pokrajine Hatay koji je gradio luksuznu rezidenciju Renesansa, a ona se poput kule od karata urušila na stanare.
Da li je Turska “izazivala sudbinu”? Čak 13 miliona zgrada nije u skladu sa standardima
Turska je godinama izazivala sudbinu ne sprovodeći moderne građevinske propise dok je sa druge strane dozvoljavala, u nekim slučajevima i podsticala “bum izgradnje” u trusnim područjima, rekli su stručnjaci, prenose agencije.
Nesprovođenje propisa na koje su stručnjaci za geologiju i inženjerstvo davno upozoravali, ponovo je pod lupom javnosti nakon što su dva katastrofalna zemljotresa u ponedjeljak sravnila hiljade zgrada sa zemljom i usmrtile više od 23.000 ljudi na jugoistoku Turske i sjeveru Sirije.
“Ovu je katastrofu izazvala nekvalitetna izgradnja, a ne zemljotres”, rekao je profesor planiranja za slučaj vanrednih situacija pri Univerzitetskom koledžu u Londonu David Alexander.
Opšte je poznato da su mnoga zdanja koja su zbrisala dva moćna zemljotresa bila napravljena od slabih materijala i uz korištenje loših metoda, i često nisu ispunjavala standarde koje je utvrdila vlada, rekao je predsjednik Komore arhitekata Turske Ejup Mehču.
Prema njegovim riječima, to uključuje mnoge stare zgrade, ali i one koje su podignute u skorije vrijeme, gotovo dvije decenije pošto je Turska uskladila svoje građevinske zakone sa modernim standardima.
“Zgrade u toj oblasti bilo su generalno nejake, a ne čvrste, uprkos realnoj opasnosti od zemljotresa”, dodao je Mehču.
Problem je naširoko zanemarivan, kažu eksperti i kao razlog navode to da bi suočavanje sa njim bilo skupo i nepopularno, a i zakočilo bi jedan od ključnih motora ekonomskog razvoja u zemlji.
Bez sumnje, dva uzastopna zemljotresa koja su uništila ili oštetilila barem 12.000 zdanja bila su ekstremno snažna, a uz to sa plitkim epicentrom, pri čemu se prvi dogodio u zoru što je mnogim ljudima otežalo da reaguju i pobjegnu kada su njihove zgrade počele da se tresu.
Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan priznao je “manjkavosti” u odgovoru države na katastrofu, međutim, eksperti kažu da postoji planina dokaza, uključujući ruševine, koja upire prstom u brutalnu stvarnost onoga što je pravi razlog tolikog broja mrtvih zbog zemljotresa.
Iako Turska na papiru ima odgovarajuće propise o bezbjednosti gradnje, ona ih u stvarnosti rijetko primijenjuje, što objašnjava zašto se hiljade zgrada naprosto urušilo kad je žestoko ljuljanje počelo.
U zemlji koja je ispresecana geološkim rasjedima između tektonskih ploča, ljudi stalno strahuju gdje bi naredni zemljotres mogao da udari, naročito u Istanbulu, gradu sa više od 15 miliona stanovnika.
Ministar pravde Bekir Bozdag obećao je da će istražiti razlog tolike destrukcije, ali je nekoliko stručnjaka upozorilo da bi svako ozbiljnije ispitivanje uzroka slabog sprovođenja građevinskih propisa moralo da uključi beskompromisno udubljivanje u politiku predsjednika Erdogana kao i regionalnih i lokalnih zvaničnika koji su nadgledali, pa i podsticali građevinski bum koji je uticao na ekonomski rast Turske.
Neposredno pred posljednje predsjedničke i parlamentarne izbore u Turskoj 2018. godine, vlada je pokrenula sveobuhvatni program kojim se garantuje amnestija kompanija i pojedinaca odgovornih za određena kršenja građevinskih propisa. Plaćanjem kazne, prekršioci su mogli da izbjegnu podvođenje svojih građevina pod stroge zakonske uslove.
Slične amnestije su uoči izbora proglašavale i ranije vlade.
Tokom amnestije, vladina agencija za sprovođenje građevinskih propisa je priznala da više od polovine zgrada u cijeloj Turskoj – njih blizu 13 miliona – nije u skladu sa važećim standardima.