Međunarodne i evropske institucije za zaštitu ljudskih prava jednoglasne su u stavu da mjere koje države preduzimaju u vrijeme vanrednog stanja izazvanog globalnom pandemijom koronavirusa, moraju biti u skladu s nacionalnim ustavima i međunarodno-pravnim standardima, vodeći računa o očuvanju suštine demokratskog poretka i zaštite ljudskih prava.
Visoka komesarka Ujedinjenih nacija za ljudska prava Michelle Bachelet pozvala je sve države članice da stave ljudska prava na centralno mjesto prilikom davanja odgovora na aktuelnu krizu. Navela je da je od presudnog značaja da se karantin i druge mjere za suzbijanje širenja koronavirusa provode u skladu sa standardima ljudskih prava i na način koji je neophodan i proporcionalan procijenjenom riziku.
Na tom fonu je i prošlosedmično pismo generalne sekretarke Vijeća Evrope Marije Pejčinović Burić upućeno mađarskom premijeru Viktoru Orbanu u kojem se potcrtava da “neograničeno i nekontrolisano vanredno stanje ne može garantovati da će principi demokratije biti očuvani i da će mjere ograničenja ispuniti zahtijevane uvjete proporcionalnosti i neophodnosti”.
Ona je naglasila da su države u vrijeme pandemije dužne osigurati demokratsku debatu u nacionalnim parlamentima, u medijima i na interetu, kao i pristup svim zvaničnim informacijama i dokumentima koji su osnovni element svakog slobodnog i demokratskog poretka i imaju poseban značaj u kriznim situacijama.
Saopćenjem su se oglasili i UN eksperti za ljudska prava koji su pozvali države da izbjegavaju prekomjerne sigurnosne mjere kao odgovor na širenje zaraze koronavirusom.
Naveli su da države, kao odgovor na prijetnje javnom zdravlju, ne smiju zloupotrebljavati ovlaštenja koja imaju u vanrednim situacijama niti se poduzete mjere smiju koristiti kao osnova za represivno djelovanje protiv određenih grupa osoba, zanemarujući njihova ljudska prava.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine poziva entitetske krizne štabove da ujednače pristup prema svim kategorijama stanovnika, odnosno poštuju Zakon o zabrani diskriminacije u BiH te spriječe diskriminaciju prema dobnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi prilikom donošenja mjera. Posebno se navedeno odnosi na postupanje prema maloljetnicima i osobama starijim od 65 godina, saopćeno je iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.