Rade u Njemačkoj, a mi plaćamo: Na birou u BiH 262.000 osoba od kojih dvije trećine ne traže posao

Na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, nakon četiri mjeseca, ponovo se razmatrao Nacrt zakona o posredovanju, zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba.

Suština ovog zakona je jasna – cilj je odvojiti aktivne tražioce posla od neaktivnih, bez obzira na njihovo zdravstveno osiguranje, što je postalo ključno pitanje.

Federalna zastupnica Alma Kratina (DF) naglasila je važnost povezivanja ovog zakona sa novim Zakonom o zdravstvenom osiguranju koji je u nadležnosti Ministarstva zdravstva FBiH.

Podržavamo rješavanje ovog kompleksnog pitanja, ali uz uvjet da novi zakon o zdravstvenom osiguranju bude temelj za daljnje postupke. Bez toga, rješenja neće biti”, kazala je Kratina.

Zastupnica Kristina Šimović (HDZ) izrazila je sumnju u uspjeh zakona bez koordinacije s drugim institucijama.

Nacrt zakona je već bio pred nama prije četiri mjeseca, ali nije prošao Dom naroda. Član 30. ovog nacrta, koji predviđa razdvajanje aktivnih od pasivnih tražilaca posla, neće biti moguće implementirati bez reguliranja Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

Posebno me zabrinjava što se predviđa kažnjavanje nezaposlenih osoba koje su radile ‘na crno’, a ne poslodavaca koji su ih u tu poziciju doveli. Uz to, nemamo mišljenje kantonalnih zavoda za zapošljavanje, što bi trebalo biti ključan dio diskusije”, rekla je Šimović.

Slično je mišljenje iznio zastupnik Eldar Čomor (SDA), ističući da radnike ne bi trebalo kažnjavati za rad „na crno“.

Kažnjavanje radnika koji su radili na crno je besmisleno. Poslodavci su ti koji trebaju snositi posljedice, i trebaju im se zabraniti pristupi javnim resursima ako su uhvaćeni u nelegalnim radnjama. Radnici su žrtve, a ne krivci”, rekao je Čomor.

Federalni ministar rada i socijalne politike, Adnan Delić (NiP), govorio je o ključnim pitanjima koja ovaj zakon nastoji adresirati, naglasivši da mnogi nezaposleni zapravo ne traže posao.

U našim evidencijama imamo 262.000 nezaposlenih, ali dvije trećine njih uopće ne traže posao. Ponekad nazovete nekoga sa te evidencije, a on već radi u Njemačkoj i samo dolazi ovdje da se prijavi radi zdravstvenog osiguranja“, naveo je Delić.

Također je spomenuo problem povezivanja zdravstvenog osiguranja sa zavodima za zapošljavanje.

Mi smo jedina država na svijetu gdje ljudi odlaze na zavod za zapošljavanje kako bi osigurali zdravstvenu zaštitu. Zdravstveno osiguranje bi trebalo biti izdvojeno iz ovih procesa. Bez obzira na sve, ne postoji opcija da neko ostane bez zdravstvenog osiguranja”, zaključio je Delić, dodavši da je Federalni zavod za zapošljavanje u potpunosti usklađen s ovim zakonom i da treba odvojiti aktivne tražioce posla od neaktivnih, bez obzira na status zdravstvenog osiguranja.

Iako se čini da ovaj nacrt zakona pokušava riješiti dugogodišnje probleme u zapošljavanju, ostaje pitanje njegove implementacije i stvarne koristi, pogotovo u svjetlu potrebe za reformom zdravstvenog osiguranja i regulacijom rada na crno.