Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk i direktor Zavoda za planiranje razvoja KS Faruk Muharemović održali su danas press konferenciju o provedenoj javnoj raspravi i javnom uvidu na Nacrt urbanističkih planova na području Kantona Sarajevo.
Izvještaj o pomenutoj javnoj raspravi usvojila je Vlada Kantona Sarajevo, nakon čega je upućen u skupštinsku proceduru.
Radi se o strateškom i jednom od najznačajnijih razvojnih dokumenata za Kanton, koji postavlja okvire za budući prostorni i urbani razvoj.
Govoreći o novom Urbanističkom planu Kantona Sarajevo, premijer Uk rekao je da se radi o strateškom odgovoru na izazove 21. vijeka i jasnoj viziji Sarajeva kao moderne, evropske metropole.
“Ovim planom prekidamo praksu stihijskog rješenja i uvodimo beskompromisni red u planiranje našeg životnog prostora. Primarni cilj Urbanističkog plana je Sarajevo po mjeri čovjeka.
Uvođenjem koncepta ’15-minutnog grada’, svakom građaninu, bez obzira u kojem dijelu kantona živio, omogućavamo da osnovne životne potrebe – od obrazovanja i zdravstva do kulture i rekreacije – zadovolji u neposrednoj blizini svog doma.
Ključni stubovi ovog plana su policentrični razvoj, kojim rasterećujemo historijsku jezgru formiranjem novog centra na potezu Stup-Azići, te beskompromisna zelena agenda.
Planiranjem preko 30 m² zelene površine po stanovniku, Sarajevo trasira put ka tituli najzelenije prijestonice Evrope, što je standard koji dugujemo generacijama koje dolaze. Uz modernizaciju saobraćajne infrastrukture, širenje tramvajske mreže i uvođenje lakog šinskog saobraćaja, stvaramo grad koji je povezan, prohodan i funkcionalan.
Želim iskazati posebnu zahvalnost direktoru Faruku Muharemoviću i cijelom timu Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo koji su radili na ovom dokumentu. Ovo je historijska prilika da Sarajevo transformišemo u održiv, zdrav i napredan grad. Naša je obaveza da tu priliku iskoristimo i obezbijedimo evropski kvalitet života za sve naše građane“, rekao je premijer Uk.
Direktor Muharemović podsjetio je da su javne rasprave po općinama održane u periodu od 25. marta do 15. aprila 2025. godine, a da je centralna javna rasprava održana 16. aprila 2024. u Domu mladih.
Prezentacija u Gradskoj upravi Grada Sarajeva je održana 15. aprila 2024. godine u prostorijama Zavoda. Osim toga, okrugli stolovi i sastanci održano su s predstavnicima Arhitektonskog fakulteta, komisija i institucija za zaštitu prirodnog i kulturno-historijskog naslijeđa, nevladinih organizacija, privrednika, uz učešće predstavnika Savjeta Plana, Helvetas Swiss Intercooperation u BiH i ETH Cirih.
Rok za zaprimanje primjedbi, istaknuto je, u Zavodu je bio 31. maj 2024. godine, a za općine 15. april 2025. godine. Imajući u vidu obimnost materijala, te protokolarne procedure dostavljanja primjedbi definisane važećim zakonima, Zavod je zaprimao primjedbe i u julu i u augustu, odnosno do septembra 2024. godine.
“Primjedbe, prijedlozi i sugestije većim dijelom su se odnosile na promjenu namjene zemljišta – poljoprivrednog i šumskog zemljišta i javnih zelenih površina u građevinsko zemljište, mješovitih zona u stanovanje, društvene infrastrukture u stambene ili stambeno-poslovne zone, zone sporta i rekreacije u stambene zone, promjenu kategorije stanovanja iz jedne u drugu – individualno, mješovito, kolektivno, zatim vezano za vode i vodne površine – zaštitne zone, saobraćajnu, elektroenergetsku i komunalnu infrastrukturu, zaštitu okoliša i režime zaštite.
Dio primjedbi, prijedloga i sugestija se odnosio i na provođenje procedure Javne rasprave i javnog uvida, procedure izrade planove, te na tekstualni dio planova i odluka o provođenju planova, a dio primjedbi je bio uopćen i nije se odnosio samo na urbanističke planove“, rekao je Muharemović.
Dodao je i da je analizom i sublimiranjem primjedbi uočeno da se neke primjedbe, prijedlozi i sugestije ponavljaju, te da se pojedine sastoje od više različitih primjedbi, prijedloga i sugestija, kao i da se broj zaprimljenih i broj obrađenih primjedbi razlikuje.
“U Zavodu je putem protokola zaprimljeno 706 primjedbi, a broj obrađenih primjedbi je 984. Za sve primjedbe, prijedloge i sugestije su data obrazloženja stavova“, naveo je direktor Muharemović.
Od ukupno 541 primjedbe, sugestije i prijedloga koji nisu prihvaćeni, direktor Muharemović je kazao da se 15% njih odnosio na primjedbe koje su već sagledane i obrađene u Nacrtu urbanističkih planova, dok se 17,40% odnosio na primjedbe koje nisu predmet izrade urbanističkih planova.