Miris bosanske kafe i merak ispijanja iz fildžana navika je koja se prenosi s generacije na generaciju.
Najstarija sarajevska kafana otvorena je prije skoro 500 godina. Bilo je to 1534. godine, što je čak 120 godina prije Londona i drugih europskih gradova.
Prva sarajevska kafana, Hadži-Šabana kafana, otvorena je odmah nakon kafane u Istanbulu, a nalazila se na Bentbaši. Uz ples Jermenki i dibek (tucanjem zdrobljenu kahvu), ostajalo se do zore.
Imala je dva nivoa, s terasom na stubovima iznad vode. Na brežuljku sa druge strane rijeke, nalazila se kafana Babića-bašta i jedno od prvih dječijih igrališta u Sarajevu.
Hadži Šabanova kafana srušena je zbog izgradnje državne ceste, i tunela na desnoj obali Miljacke na Bentbaši 1942 godine.
Hadži Šaban je bio vješt ugostitelj, te je njegova kafana u periodu koliko je on bio vlasnik (nekih 30 godina) bila najmodernija kafana u Sarajevu, a napravljena je po uzoru na Carigradske, gdje se služila tucana kafa, džulbešećer sokove i gurabije. Osim turskih novina, za razonodu gostiju je služio i čitav niz starih igara, kao što su tavla, domino i šah, kao i razni muzički instrumenti, kao uk, kanun i drugi.
Upravo se u ovoj kafani pojavio i prvi fonograf (preteča gramofona) u Sarajevu, okupljajući stotine znatiželjnih Sarajlija.