Mnogi mitovi, uvjerenja i jezive priče se povezuju s današnjim datumom, iako statistike pokazuju da se nesreće na petak 13. događaju kao i svaki drugi dan, ni manje ni više.
Najnesretniji dan u godini je povezan s pokoljem vitezova templara, “Red siromašnih vitezova Krista i Solomonovog hrama”, koji su zapravo bili jedan od najjačih i najmoćnijih odreda u kršćanstvu.
Red je osnovan u Jerusalemu, a sastavio ga je Hugo de Payens s ciljem odbrane rimskog Solomonovog hrama i odbrane Svete zemlje.
Nakon što su Križarski ratovi završeni, Templare je preuzela katolička crkva 1129. godine.
Dobili su punomoć papre da skupljaju poreze po Europi i Svetoj zemlji, te su se jako brzo obogatili.
Vitezovi koji nisu ratovali bavili su se ekonomijom, i ubrzo su postali najbogatiji sloj tadašnjeg društva. Kod njih su se zaduživali kraljevi, carevi, vlastela, čak i sam papa. Uz veliku kamatu, dolazila je i velika odgovornost, a u jednom momentu, templari su držali i ključeve Kastilje.
Papa Clement V, koji je živio u Francuskoj i kralj Filip Lijepi su bili u velikim dugovima kod Templara, te su ih 1307. godine odlučili smaknuti.
Pred zoru, na petak 13. i dan pomračenja mjeseca njih dvojica su poslali desetine plaćenih ubica u templarske domove i odaje, da ih ubiju na spavanju.
Nagli nestanak velikog broja templara objašnjen je dolaskom demona, koji ih je ubio iznutra zbog njihove lihvarske pohlepe i nezaježljivosti.
To je ostavilo veliki utjecaj na sve one koji su čuli tu priču, a vremenom kako se priča prepričavala, izgubila je prvobitni smisao, ali strah od petka 13. je ostao, te taj dan važi za dan na koji demoni i đavo dolaze po svoje.
1927. godine se ponovio najnesretniji dan u godini s još jednom nesretnom pričom.
Poznatiji kao “crni petak”, dan kada se desio pad na berzama.
Poslovni neuspjesi i bankroti potaknuli su očajne brokere na bacanje kroz prozore zgrade u Wall Streetu. Budući da ih je bilo mnogo, vjeruje se kako ostali ljudi koji su hodali pored zgrade nisu bili sigurni.
Pored tih događaja u historiji, petak 13. se veže i za još stariji period.
U Bibliji se petak pominje kao dan Isusove smrti, vjeruje se da je u petak Eva navela Adama da zagrize jabuku, da je u petak Kain ubio svog brata Abela, upravo na petak 13. Stari Rimljani su vjerovali kako se vještice formiraju u grupama od 12, dok je 13 sam đavo.
U Norveškoj, petak 13. se povezuje za 12 bogova koji su priredili večeru na koju je došao i nepozvan trinaesti gost. On je naveo slijepog boga tame Hodera da ustrijeli pogodi boga veselja Baldera. Nakon što je ovaj umro, cijela je zemlja bila zavijena u crno.
Nesretan broj ima utemeljenje i u astrologiji. Smatra se da je broj 12 broj savršenstva. ; postoji 12 mjeseci u godini, 12 apostola, 12 znakova Zodijaka, a dodavanjem broja 1 narušava se prirodni sklad.
Iako naučna istraživanja pokazuju da nesreće nisu uzrokovane petkom 13., mnogo ljudi vjeruje u nesreću koju ovaj dan donosi.
Prema istraživanjima, više od 80 posto nebodera u svijetu nema 13. sprat.
Neuspjeli put Apolla 13 na Mjesec pripisuje se upravo tom broju.
U hotelima i bolnicama često ne postoji soba s tim brojem. Koristi se ili broj 12 a ili b.
Privreda svakog petka 13. izgubi i hiljade dolara zbog toga što ljudi na taj dan odbijaju raditi stvari koje obično rade ostalim danima u sedmici.
U psihologiji poremećaj od straha od petka 13. se naziva paraskevidekatriafobija od kojega samo u SAD – u pati oko 20 miliona ljudi.
Psihologija objašnjava da su ljudi sami krivi za nesreću koja im se dogodi na današnji datum zbog negativnih misli i uvjerenja da je zapravo nesretan.