Sunderlal Bahuguna, koji je umro od koronavirusa u četvrtak u 94. godini, bio je poznat širom svijeta kao čovjek koji je naučio Indijce da grle drveće kako bi zaštitili okoliš.
Bio je jedan od glavnih vođa pokreta Chipko u sjevernoj Indiji 1970-ih. Na hindskom, chipko doslovno znači “grljenje”.
“Činimo nasilje prema zemlji, prema prirodi. Postali smo mesari prirode“, rekao je jednom Bahuguna u intervjuu.
Slušajući pozive Bahugune i kolege aktiviste Chandi Prasada Bhatta, muškarci i žene na indijskim Himalajima zagrlili su se i okovali lancima za drveće kako bi spriječili sječare da ih sjeku. Bio je to moćan simbol koji je prenosio: “Naša tijela pred našim drvećem“.
Takođe je postao pokret koji je skrenuo pažnju svijeta na razaranja koja su prouzrokovana ekološkom krizom u najvišim planinama svijeta.
Razorna poplava u Uttarakhandu 1970. godine za seljane je postala grubo buđenje. Probudili su se zbog “slabih veza između krčenja šuma, klizišta i poplava”, primetio je Ramachandra Guha, historičar koji je zabeležio pokret Čipko.
Tri godine kasnije, Bahuguna i kolege aktivisti počeli su grliti drveće. Mladići su položili krvnu zakletvu da će zaštititi prirodu.
Žene na Himalajima su postale sastavni dio pokreta
Vrlo brzo su i žene na Himalajima postale sastavni dio pokreta, grleći drveće i vežući rakije – simboličnu crvenu nit koja je bila vezana oko bratova zgloba za vrijeme hinduističkog festivala Raksha Bandhan – na koru drveća. Hodali su po snijegu i oduzimali alat drvosječama kako bi zaustavili sječu.
Bahuguna, koji je odrastao na Himalaji, dobro je povezao tačke. Napisao je da je krčenje šuma dovelo do erozije plodne zemlje i tjerao muškarce iz sela da traže posao u gradovima.
To je ostavilo ženama da “snose svu odgovornost za sakupljanje stočne hrane, drva za ogrev i vode, osim poljoprivrede”. Nije iznenađujuće, pokret Chipko postao je važna prekretnica u borbi za osiguranje ženskih prava.
Tokom godina, Bahuguna je, sa svojom blještavom bradom i zaštitnim znakom, prelazio iz snage u snagu. Studenti i žene na fakultetu pridružili su mu se u većem broju. Organizovali su mirne demonstracije, grlili drveće i postili postove.
Bahuguna: Spartanski čovjek Gandhijskih principa
Bahuguna je bio karizmatični isposnik, spartanski čovjek Gandhijskih principa. Živio je u malom ašramu, osuđivao nasilje i u osnovi nije bio politički. Vjerovao je u samopouzdanje, a ne u “toliko spoljnu trgovinu”. Prezirao je materijalizam.
Rođen 1927. godine u okrugu Tehri u današnjem Uttarakhandu, Bahuguna je odrastao okružen drvećem soli, hrasta i jele i pometenim pašnjacima.
Amit Baruah, bivši BBC-jev kolega, sjeća se školskog putovanja kao tinejdžer kasnih 1970-ih kako bi upoznao Bahugunu na Himalajima i vidio njegovo djelo.
Otkrio je da nije neko tražio sukobe ili kontroverze, već lagodan, nježan i blagogovorljiv čovjek, koji je uspostavio “ranu vezu između sječe drveća i isušivanja izvora na Himalaji”.
Tokom svojih putovanja po regiji, Baruah je otkrio da se planinski izvori suše i da ljudi hodaju na velike daljine po vodu. Kaže da je shvatio da je aktivizam kampanje proizašao iz njegovog vlastitog iskustva.
Sunderlal Bahuguna ostat će zapamćen kao čovjek sa zemlje, koji se cijeli život trudio da je spasi, prenosi BBC.