Štrajk upozorenja u stotinama privrednih društava u Federaciji BiH zbog poskupljenja struje

Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine organizira štrajk upozorenja polusatnom obustavom rada u stotinama privrednih društava u Federaciji BiH, zbog ugovora koje su privredni subjekti dobili od elektroprivreda iz FBiH, kojima im se cijena električne energije za naredni period povećava i 350 posto.

Štrajk upozorenja će biti organiziran u petak, 17. decembra/prosinca 2021. godine.

Gostujući u Rezimeu Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH kaže da politička kriza značajno utiče na ekonomsku situaciju.

Svi strani investitori koji bi eventualno i došli ovdje i koji imaju namjeru da dođu, kad čuju ovo što se dešava oni jednostavno zaustave se, sačekaju. Druga stvar, mladi odlaze. Bh. ekonomija ostaje bez najbolje radne snage i ako se ovo nastavi ovo će ostati zemlja staraca.

Ko će proizvoditi, ko će puniti budžete? Opcija uvoza radne snage koja je deficitarna je jedna od potencijalnih mogućnosti i to je tema koju ćemo mi kao poslodavci vjerovatno pokušati da malo razrađujemo u nekom narednom periodu, jer dosta kompanija već ne može da nađeradnu snagu.”

Ističe da ništa drugačija situacija nije ni u RS-u.

S tim da RS ima dosta fleksibilnije stvari, oni to puno brže i lakše rješavaju.”

Naglašava da trenutna situacija nije poremetila odnose privrednika iz FBiH i RS-a i da surađuju jako dobro.

Međutim ne možemo da proguramo baš neke stvari, ali se privrednici razumiju odlično. Problemi su vrlo slični, rješenja su vrlo slična, ali naravno politika je ta koja treba na kraju da donosi odluke.”

Finansijski najteži problem su doprinosi

Smailbegović kaže da se od 500 miliona maraka oko 160-180 miliona odnosni na povećanje minimalnih plata, pa tako i povećanje svih plata.

Mi smo u tome učestvovali i čak smo i dogovorili značajno povećanje plata prosječno od 28%, tako da će to kroz doprinose izvući blizu 200 miliona iz privrede. Sljedeći udar je ovo najavljeno poskupljenje električne energije koje je već na sceni.

To je također blizu 200 miliona. I stavili smo tu još ove fiskalne kase za koje je Ministarstvo finansija donijelo pravilnik, to je nekih 80 miliona. Kad to saberete onda imate otprilike 500 miliona samo na te tri stavke.”

Smatra da je dosta stvari koje se mogu riješiti i popraviti.

Mi smo prije 3-4 godine napravili čak i javno dali inicijativu 20+5+6 gdje smo otprilike obradili svu tu problematiku. Ali finansijski najteži problem su doprinosi, jer radnik u BiH od onoga što zaradi najmanje nosi kući. Novac ide u budžete. Penziono, zdravstveno, nezaposlenost itd.

Ti su doprinosi značajno visoki. Vlada je napravila zakon koji je već 3 godine u parlamentarnoj proceduri. Mi nismo najsretniji s tim zakonom, mislimo da bi mogao biti još bolji, ali u svakom slučaju je bolji od postojećeg.”

Značajan dio privrede neće izdržati poskupljenje električne energije

Pojašnjava da su doprinosi u FBiH 41,5% na bruto platu ili 68% na neto platu.

Vlada FBiH je to spustila za nekih 9% na bruto platu, dakle to je negdje oko 18%. Mi mislimo da to može još ići dole sigurno 4-5% i mislimoda bi recimo 30% na bruto platu bio u ovom trenutku sasvim realan doprinos. Evo RS od 1. januara ide sa 31%“.

Kada je riječ o poskupljenju električne energije Smailbegović kaže:

Ovo poskupljenje je negdje startalo od septembra značajnije. Danas je to već blizu 300%. To je nešto što značajan dio privrede ili neće izdržati ili će jako teško izdržati ili će izdržati sa posljedicama. Jedna od ideja koje razmatramo je da se ne potpišu ugovori sa Elektroprivredom za sljedeću godinu.

Pojedinačno firme ako ne potpišu to znači da će ih EP isključiti. Ali ako mi na nivou Udruženja poslodavaca tu inicijativu usvojimo i ako 80-90% naših kompanija ne želi da potpiše ugovor onda to već može biti značajnije. Vrlo ozbiljno razmišljamo o tome. Federalna Vlada ima obavezu i zakonsku mogućnost da suspendira tržište električne energije.

EP BiH se čak i ponaša nekako u skladu sa zakonom koji je na snazi već nekih 6-7 godina. Vlada bi zaista morala da povuče potez.”

Krajnji ceh poskupljenja električne energije će platiti građani i radnici

Ističe da će u naredna dva dana napraviti polusatni štrajk upozorenja.

U najmanje stotinjak kompanija ćemo zaustaviti proizvodnju na pola sata. Sljedeći korak, ukoliko i to ne bude dalo rezultate, onda ćemo se najvjerovatnije dogovoriti i pozvati svo naše članstvo da ne potpisuju ugovore za snabdijevanje električne energije za iduću godinu. Jednocifreno povećanje, negdje do 10% je nešto što ne bi nikog poremetilo i to je prihvatljivo u startu. Mislim da je za privredu maksimalno 20%“.

Naglašava da će krajnji ceh poskupljenja električne energije platiti građani i radnici.

Poskupljenje cijene električne energije znači poskupljenje proizvoda, poskupljenje usluga na domaćem tržištu. Oni koji izvoze će smanjiti broj radnika, reducirat proizvodnju, možda čak smanjiti plate, smanjiti izvoz. Dakle to je ponovo po građanima. U konačnici će to, nažalost, platiti građani ove države.

Smailbegović kaže da Vlada FBiH i poduzetnici imaju dosta dobru komunikaciju.

Mislim da je vladama, parlamentima, odnosno političkim strankama koje djeluju ovdje primarni interes da dobiju izbore. Vi kad imate neke poteze ili neke reformske zakone koje treba da donese, oni vrlo često ne idu u prilog svima. Nekad reforme mogu biti bolne za neke kategorije. Mora se gledati opća slika. Vlada i stranke više računa vode o izborima nego o ekonomiji, zapošljavanju, radnicima, itd.”

Napraviti pozitivan poslovni ambijent

Na pitanje šta najviše zamjera aktuelnoj Vladi FBiH, odgovara:

Jako je loša prohodnost propisa, zakona i ostalog. I one neke stvari koje se i dogovore, onda to nema prohodnost i ne dođemo do krajnjeg rezultata. U ovom mandatu je napravljeno nekoliko dobrih poteza, ali i veliki broj loših poteza za privredu.”

Ističe da je poslovni ambijent u Hrvatskoj i Srbiji značajno bolji.

Naše vlasti bi trebalo da naprave jedan pozitivan poslovni ambijent i onda investicije same dolaze.”

Pandemija je na jedan dio kompanija imala negativan uticaj, prvestveno turizam. Međutim, neke druge kompanije su imale rast tokom pandemije, kompanije koju su izvozno orjentisane“, zaključio je Smailbegović.