Istraživanja pokazuju da djeca piju samo polovinu preporučene količine vode, te se iz tog razloga njihovim roditeljima preporučuje da ih potiču na to da popiju najmanje šest čaša od 250 mililitara vode dnevno.
Stručnjaci ističu da manjak vode nije samo opasan zbog dehidracije, već slabi organizam izazivajući pad energije i koncentracije. Gazirana pića najbolje je izbaciti, a mineralnu vodu ograničiti na maksimalno čašu dnevno.
Premalo vode može uzrokovati različite poremećaje organizma, kao što su glavobolje ili učestale infekcije mokraćnih puteva, koje nastaju jer se bakterije predugo zadržavaju u mokraćnom mjehuru.
Voda se iz organizma svakodnevno troši disanjem i kretanjem, a izlučuje se urinom i znojem. Tijelo gubi vodu čak i dok spava.
Djeca trebaju više vode nego odrasli jer imaju i veću zalihu vode nego odrasli.
Svaki zaostatak nadoknađivanja izgubljene vode smanjuje zalihe tjelesne vode i može doći do dehidracije organizma. Dehidracija je izuzetno opasna jer se sve važne funkcije u organima, tkivima i stanicama odvijaju u tjelesnoj tekućini i ovisne su o dovoljnoj količini vode.
Djeca su fizički aktivna i vrlo je važno pratiti koliko često i koje količine vode piju. Njihove potrebe za tekućinom veće su kada je vruće ili kada su aktivna, a to se upravo događa u ljetnom periodu. Djetetu uobičajeno treba oko 100 ml tekućine na dan po kilogramu tjelesne težine, što znači da dijete teško 10 kg dnevno treba popiti otprilike 1 l vode.
Mlađa djeca, ipod 12 godina, ne mogu regulisati svoju tjelesnu temperaturu kao starija djeca i odrasli. Zato su naročito podložna povećanju temperature ako dehidriraju, što može dovesti do brojnih ozbiljnih komplikacija za organizam djeteta. Zbog toga je neopohodno obratiti pažnju na količinu vode koju vaša djeca dnevno unose u svoj organizam.