Dok se gradovi guše u smogu: Fond za zaštitu okoliša potrošit će šest miliona na nove kancelarije

Federalni fond za zaštitu okoliša nastavlja trošiti novac na besmislene projekte, da bi sa ponosom objavili da imaju 2,8 miliona prošlogodišnjeg neiskorištenog novca. Uporedo kupuju 6 miliona vrijedan kancelarijski prostor!

Imala je uprava federalnog Fonda za zaštitu okoliša ovih dana važan projekat. Ne, nije to problem maksimalno zagađenog zraka u Sarajevu, Zenici, Tuzli, Ilijašu, Lukavcu. Osmišljavana je lista uslova za lokaciju i sadržaj buduće upravne zgrade, piše Žurnal.

Epilog: zgrada treba biti pozicionirana između sarajevskih općina Stari i Novi Grad, u blizini prometne gradske saobraćajnice, maksimalno 300 metara od stajališta javnog gradskog prevoza, sa najmanje 1.500 m2, minimalno 20 parking i pet garažnih mjesta. Unutrašnjost podrazumjeva veću salu za seminare te četiri manje za sjednice Upravnog odbora i komisija, restoran, čajnu kuhinju, tehničke prostorije, centralno ili etažno grijanje odnosno klimu.

Za to su spremni izdvojiti 6 miliona maraka. U pozivu nije navedeno da li kancelarije trebaju imati prečistače zraka, ali ne treba sumnjati da bi se i to moglo uvrstiti u opremanje prostora.

Nove prostorije biće plaćene (za sada) 6 miliona, a Fond je 2019. za 160 projekata zaštite okoliša dodijelio 8,7 miliona maraka, malo više nego za buduće kancelarije. Inače je Fond prošle godine, kako oni vole reći “imao prihode“ od približno 33,5 miliona.

Ti “prihodi“ nisu ništa drugo nego uglavnom sredstva od naknade zagađivača i korisnika okoliša te posebne naknade za okoliš koja se plaća pri svakoj registraciji motornog vozila. Fond 30 posto sredstava prosljeđuje Federaciji, a 70 kantonima, i potpuna je nepoznanica kako su tačno te stotine miliona iskorištene. Sudeći po stanju na terenu, vrlo malo za praktičnu ekologiju…

Fond je u prevodu tek “protočni bojler“ tog novca i još jedna u nizu institucija za stranačko kadroviranje i zapošljavanje. Kada otvorite nihovu web stranicu nećete naći ni podatak o imenu direktora ili članova uprave, kao ni o strukturi i broju zaposlenih. Akt o sistematizaciji označen je kao interni, bez mogućnosti uvida. Direktor je notorni kadar SBB-a, Fuad Čibukčić, poznat po prvom potezu po pruzimanju funkcije – povećanju svoje plaće sa četiri na pet prosječnih u Federaciji.

Za zaboravne, to je onaj koji je najavio da će Sarajevo 2020. biti zagrijavano toplovodom iz Kaknja, a Miljackom ploviti turistički čamci.

Na listi korisnika sredstava Fonda po osnovu raznoraznih projekata su neizbježni “Avaz-roto press“ za projekat jačanja javne svijesti o značaju zaštite okoliša (!?) sa iznosom do 55.000 KM, te “Večernji list BH“ sa iznosom do 30.000 KM.

Lista je nezamisliva bez firme “Tim System“ u vlasništvu supruga SBB-ove funkcionerke Sanele Prašović-Gadžo za TV serijal “Dišem čisto – ekominute” sa iznosom do 45.000 maraka. Firma “PIN.B consulting &investment” zamjenika državnog ministra prometa i komunikacija Nedžada Brankovića će za 90 hiljada maraka obaviti monitoring zagađenja usljed cestovnog saobraćaja u Sarajevu.

„ABC MEDIA“ iz Čitluka će za 25.000 maraka istražiti potpuno nepoznatu pojavu „Utjecaj plastičnih kesa tregerica na prirodu i okoliš” i tako redom, uključujući i finansiranje projekata javnih preduzeća poput Elektroprivrede BiH ili BH Pošte.

Lukavca, Tuzle, mostarskog Uborka, Kaknja, Zenice nema ni na mapi. Pardon, Grad Zenica je dobio 80 hiljada maraka za „Projekat utopljavanja Doma armije“, a za neupućene riječ je o zgradi dodijeljenoj BZK Preporod.

Zato primjera radi zenički „Eko Forum“ nije mogao dobiti niti jednu marku, a riječ je o jedinoj organizaciji koja se pravno, krivičnim prijavama i stručnom analizom suprostavila najvećem zagađivaču „Arcelor Mittalu“. No, oni su ukazali i na netransparentno i nenamjensko trošenju sredstava Fonda, pa je to bilo za očekivati.

Autor: Amarildo Gutić/ Žurnal.info