Područje Stoca poznato je po brojnosti i raznolikosti kulturno-historijskih spomenika koji datiraju iz vremenskog raspona od oko 14.000 godina. U tom bogatstvu kulturno-historijske baštine su i ostaci Ilirskog grada Daorsona. Bio je to glavni grad heleniziranog ilirskog plemena Daorsa koji su živjeli od 300. do 50. godine prije nove ere u dolini rijeke Neretve.
Ostaci ovog nekada najjačeg grada u širem području nalaze se u selu Ošanjići. Daorsi su preuzeli grčki jezik i pismo, te su bili u stalnim trgovačkim vezama s Grcima.
Daorson su činile tri cjeline od kojih je centralna bila citadela – akropola koja je bila opasana „kiklopskim“ zidinama od golemih kamenih blokova (sličan onima u Mikeni u Grčkoj). U njoj su bili smješteni svi važniji upravni, javni i vjerski objekti. Odbrambeni zid koji se pruža od jugozapada prema sjeveroistoku bio je dug 65, širok 4,2, a visok između 4,5 i 7,5 metara, imao je vrata i tornjeve na oba kraja.
Nakon prvih iskopavanja iz 1963. godine, arheolozi su pronašli ostatke brojnih amfora za vino, te dijelova fine keramike, ali najvredniji nalaz, bronzanu kacigu. Ona je bila ukrašena nizom grčkih likova – Afrodite, Nike, Helija, Dioniza, Muza, Pegaza i drugih, a natpis na njoj je sličan natpisu na kacigi pronađenoj u Makedoniji. Pronađeni su također i ostaci granitne skulpture Kadma i Harmonije, ali i ilirski reljef sa 13 zmija i pet pari orlovskih krila.
U jednom manjem objektu pronađena je kovaonica novca s alatima, 39 raznih novčića (29 s likom kralja Ballaiosa iz 168. godine prije nove ere, te devet s grčkim natpisom ΔΑΟΡΣΩΝ i likom lađe). Važnost novca je bila velika, značila je nezavisnost plemena Daorsa, ali i potvrdu da su imali razvijen obrt, kulturu i trgovinu s drugim narodima. Oblici prikazanih brodova upućuju na zaključak da su Daorsi gradili dvije vrste brodova – ratne i trgovačke.
Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, Daorson je proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.