Opsada Sarajeva završena je na današnji dan prije tačno 24 godine.
Opsada glavnog grada Bosne i Hercegovine bila je skoro četverogodišnja blokada Sarajeva za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu, a počela je zauzimanjem međunarodnog aerodroma od strane JNA u noći sa 4. na 5. april 1992. godine.
Sarajevska je opsada, sa 1.425 dana, jedna od najdužih u historiji modernog ratovanja. Nakon “berlinskog zračnog mosta“, ovo je bio “najduži” zračni most u historiji svjetskog zrakoplovstva.
Za vrijeme njegovog “trajanja” na aerodrom je sletjelo i sa njega uzletjelo preko deset hiljada aviona koji su dopremali humanitarnu pomoć, snage UN-a i odvozili ranjene civile na liječenje.
Sam zračni most, prema podacima UNHCR-a, nije bio dovoljan za dopremu hrane stanovništvu BiH, ali, ako se o sigurnosti bilo čega moglo uopće govoriti, pokazao se kao najsigurniji.
Dok su konvoji stajali, zaustavljeni nesporazumima sa komandirima na terenu, sukobima, ili vremenskim uslovima, na sarajevski aerodrom dnevno je slijetalo u prosjeku 20-25 aviona, što znači deset tona hrane po svakom letu.
Devedeset posto pomoći Sarajevu stizalo je upravo vazdušnim putem. Za vrijeme opsade prosječno je palo 329 granata dnevno na Sarajevo. Rekord od 3.777 ispaljenih granata uknjižen je 22. jula 1993. godine.
Granate su napravile ogromnu štetu, a najveću štetu su pretrpjeli civilni, kulturni i vjerski objekti. Sugrađani su svakodnevnom gubili živote, čak ni bolnice nisu pošteđene.
U brdima oko Sarajeva bilo je stacionirano 120 minobacača i 250 tenkova JNA, koji su poslije dospjeli u ruke vojske Republike Srpske. Cilj im je bio mučenje glađu i demoralizacija stanovništva na najokrutnije načine.
Mnogobrojni su strašni primjeri ove opsade, a ističe se tržnica Markale. Tokom opsade Sarajeva živote je izgubilo preko 12.000 ljudi, među njima 1.500 djece, a 50.000 ljudi je lakše i teže ranjeno.